'Ako su svjesno htjeli zarađivati na tečaju, onda su kreteni i diletanti'

20.01.2015. 10:15:50

Udruga Franak je upozorila na mogućnost velikih socijalnih nemira, ukoliko nadležne i odgovorne institucije te najodgovornije osobe u ovoj državi ne poduzmu konkretne korake u rješavanju dugogodišnjeg problema dužnika kredita u švicarskim francima.

Trebaju li, mogu li, i na koji način država i banke pomoći dužnicima? O slučaju 'franak' u emisiji Pressing televizije N1 govorili su odvjetnica udruge Franak Nicole Kwiatkowski i investitor i analitičar Nenad Bakić.
Vlada predlaže fiksiranje za franak na 6,39 kuna u narednih godinu dana, a onda bi se u dogovoru s Hrvatskom narodnom bankom išlo na konverziju valute. No, je li ovo rješenje prihvatljivo za dužnike u švicarskim francima i je li ovo rješenje pravedno s obzirom na ostale dužnike?

Nije dugoročno rješenje

"Ja bih podsjetila da je u kolovozu 2011. tečaj prešao 7 kuna i nije nastala tolika panika tako da bih ovo pripisala jednoj predizbornoj kampanji. Drago mi je da se sve smirilo i da smo napokon dobili pauzu da se sve riješi i pronađe pravo rješenje. Mislim da je ova odluka Vlade dobro privremeno rješenje, ali ne i dugoročno rješenje", kazala je Kwiatkowski. Nenad Bakić kaže da se zalagao za drugačija rješenja, da je ovdje bio jedan veliki šok i da se osjeti jedno medijsko i političko opterećenje. "Država može napraviti što želi, bez konsenzusa svih strana. Država ima moć, za neke vatrogasne mjere nam nije potreban konsenzus svih strana", kazao je Bakić.

Banke trebaju preuzeti odgovornost

Na upit što bi bilo rješenje, Kwiatkowski kaže: "Po mogućnosti ukinuti valutnu klauzulu i konvertirati ove kredite u francima u kune. Mi smo radili računice, pošteno bi bilo da se ta konverzija napravi po tečaju od 5,2 do 5,6 kuna i to bi bilo fer, a ne špekuliranje s frankom na europskom tržištu". Banke su špekulirale, kaže Kwiatkowski te dodaje da su upravo banke te koje trebaju preuzeti odgovornost. "Mi smo u sudskom postupku dobili podatke od HNB-a i sada sam sigurna da se radi o čistoj dobiti kod banaka", kazala je. "Ti kao žrtva dolaziš u banku i prisiljen si uzeti kredit. Ljudi žele stanove i dolaze u banku, banka kad vam daje kredit vam prodaje svoj proizvod. Čovjek iz naivnosti, needuciranosti, pohlepe, ne smije postati dužnički rob. Mi moramo spriječiti da postoje ljudi koji postaju dužnički robovi i ne mogu se maknuti od tog kredita čak i da ostave sve drugo", kazao je Bakić.

Kako spriječiti dužničko ropstvo?

To je širi društveni problem, ali ono što je najvažnije je da država obavlja svoj posao, kaže Kwiatkowski. Ovdje je najveći krivac HNB, dodaje. "Nadam se da guverner duboko razmišlja kako riješiti ovaj problem i da zato nije reagirao". "Ti si vezan i nemaš pravo odustati od situacije. Vi u Hrvatskoj imate kritične slučajeve, robovi ne bi smjeli postojati. Vi ste rob ako ste izgubili posao, vrijednost nekretnine je drastično pala i na pola ste častan čovjek, on ne može pobjeći i započeti novi život. Te slučajeve ne smijemo imati u civilizaciji. Kako bih ja to riješio? Prije dvije godine smo trebali uvesti mogućnost odlaska od nekretnine - ljudi mogu vratiti ključeve od stana i de facto više nisu dužni", objašnjava Bakić. "Banke ne smiju na potrošačkim kreditima zarađivati na tečaju" Kwiatkowski napominje kako dužnici nisu bili upozoreni na sve opasnosti i rizične faktore prilikom podizanja kredita. Komentirajući slučaj Poljske, Bakić kaže da on ukazuje na našu silnu ranjivost. Dužnici često spominju mađarski model fiksiranja tečaj i konverzije u nacionalnu valutu. No, prije nego je to proveo mađarski premijer Orban je postigao jedinstvo montearne , zakonodavane i izvršne vlasti, a tamošnji Ustavni sud je u potpunosti marginaliziran. "Ja mislim da bi mađarski model bio zadovoljavajuć, iako nisam sklona nepravnim rješenjima", kaže Kwiatkowski na upit je li tako nešto moguće u Hrvatskoj. Jedna od opcija rješavanja krize je konverzija švicarskih franaka u kune, ali Bakić tvrdi da to nije moguće. "Financijski gledano je to besmisleno", kazao je, a Kwiatkowski je kazala da se ovdje radi o čistoj špekulaciji. "Svatko tko je voljan reći istinu će utvrditi da banke zarađuju na tečajnoj razlici. Smisao postojanja banke je da zaradi kamatu, ali nije dopušteno da na potrošačkom kreditu zarađujete na tečaju. Bankama nije dopušteno da na potrošačkim kreditima zarađuju na razlici na tečaju", kaže Kwiatkovski. Dodaje da se ovdje radi o čistoj zaradi na tečaju.

Što će se dogoditi kada eksplodira velika bomba u euru?

Bakić se ne slaže te kaže da banke ne možemo kriviti za špekulaciju na tečaju. Slaže se da su banke trebale educirati potrošače, ali da se ne slaže da su banke svjesno špekulirale tečajem. "Ako su svjesno htjeli zarađivati na tečaju, onda su kreteni i diletanti", kaže Bakić. "Naš narod nije toliko naivan kako se sada čini - jako razumiju kamatne stopa, znaju vezu između kamata i sigurnosti", kaže Bakić. Slaže se da su banke trebale educirati potrošače, ali se ne slaže da su banke svjesno špekulirale tečajem. "Ako su svjesno htjeli zarađivati na tečaju, onda su kreteni i diletanti", kaže Bakić. "Naš narod nije toliko naivan kako se sada čini - jako razumiju kamatne stopa, znaju vezu između kamata i sigurnosti", kaže Bakić. "Ako je mala bomba eksplodirala u franku, što će nam se dogoditi kada eksplodira velika u euru?", pita Bakić, napominjući da je problem u "bolesniku" kuni, a ne u euru ili dolaru. "Hrvatska je jako loša zemlja u smislu financija" Kamata se sastoji pod tri dijela: jedna je realna cijena novca, zatim nadoknada za očekivanu inflaciju i kompenzacija za rizik, objašnjava Bakić. "Mi smo jako loša država u smislu financija i stranci nam žele posuđivati novac samo uz velike kamate", dodaje. Tvrdi da banke nisu dijelile sudbinu našeg gospodarstva i da ne treba u njima gledati namjeru tamo gdje je nema. "Da je tečaj rastao, a kamate padale, anuiteti bi se održavali na nekoj prihvatljivoj razini", kaže Kwiatkowski.

Nije sve u nekretninama

Na upit koja bi institucija trebala čuvati etičnost u poslovanju, Kwiatkowski tvrdi da bi regulator trebala biti Hrvatska narodna banka. Kaže da s čelnim ljudima HNB-a Udruga Franak nikada nije razgovarala, iako su pokušavali. "Mislim da je HNB vrlo dobro vođena institucija u lošoj okolini", kaže Bakić. "HNB ne može samostalno raditi ako je politika na podržava", kazao je. Dodao je da u Hrvatskoj postoji fetiš prema nekretninama i da se ne smijemo vrijeđati kada nam netko kaže da nije sve u nekretninama. Hrvati su ušli u jednu od najriskantnijih investicijskih strategija na svijetu, kaže Bakić. "Bez obzira na to zašto smo to napravili, moramo se okrenuti budućnosti. Ja sam za da se pogasi vatra. Mogamo pogledati koji još rizici čekaju iza ugla", kaže. Bakić. "Hitno treba uvesti edukaciju i shvatiti da smo siromašniji nego što se čini da jesmo", zaključuje.

Autor: