BISTE LI I VI OVO UČINILI? Svi hrvatski pirotehničari sanirat će minirana, poplavljena područja bez ikakve naknade!

Svako je zlo za neko dobro i obrnuto. Potvrđuju to pirotehničari koji su se bez razmišljanja ponudili oko rješavanja problema poplavljenih područja koja su uz to i poplavljena. Pred njima je velik zadatak saniranja minskih polja koja su, da situacija bude gora, upravo na ovom teritoriju površinski nepregledna. Hrvatski pirotehničari učinit će to besplatno. Na to je naročito ponosan Dražen Jakopec, ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje (HCR) kojeg smo zatekli na terenu u Strošincima:
- Upravo sam u očekivanju sastanka sa pirotehničarima iz BiH i Srbije. Ne znam kako su ostale institucije pronašle zajednički jezik s ovim susjednim zemljama, no mi smo odmah shvatili da će nam svaka razmjena iskustava samo pomoći jer smo svjesni mogućih posljedica. Kada govorimo o problemu minskih polja, ne govorimo o budućem, nego o sadašnjem problemu koji se mora riješiti što je prije moguće – kazao je Jakopec.
Ravnatelj HCR-e objasnio nam je kako problem mina ima puno dalekosežnije posljedice nego što se misli, ali da one nisu od jučer:
- Davno je prošao rat, a mi još uvijek imamo minirane kilometre i kilometre. Poplava koja je nanovo pokrenula problem mina u Hrvatskoj, samo je jedan u nizu problema jer riječ je o području koje je prvo stradalo u ratu. Zatim, imamo i gospodarske probleme jer minirana područja su nenaseljena i te ogromne površine nitko ne može obrađivati. To vuče i ekonomske probleme. Kažem, poplave su samo nastavak problema koje one izazivaju – dijeli s nama ravnatelj HCR-e Jakopec koji kaže kako im sada predstoji "ratna zadaća u miru":
- Mi sada moramo ući u sumnjive prostore i nanovo detektirati mine. Ja koristim priliku da hrvatskoj javnosti kažem kako nema mjesta za paniku. Mi nemamo klizišta kao što je to situacija u BiH, imamo sve pod kontrolom i poručujemo tamošnjim stanovnicima da mogu biti sigurni – poručio je Jakopec.
Podsjetimo, na području Općine Gunja nalazi ukupno 162.017 četvornih metara minski sumnjivog prostora, a radi se o području između rijeke Save i nasipa istočno od željezničkog mosta Gunja – Brčko. Za navedeni prostor ne postoji niti jedan izvorni zapisnik o miniranju, već se radi o procjeni da su na šumskim putevima i prosjecima postavljene manje količine protuoklopnih i protupješačkih mina. Minski sumnjive površine općine Gunja obilježene su s 29 tabli minske opasnosti koje su vezane žicom za stabla.
Na prostoru Općine Vrbanja minski sumnjiv prostor čini površina od 661.514 četvornih metara. U ovoj općini nalazi se šuma Debrinja, tj. minski sumnjiv prostor na šumskim površinama i prosjecima, što potkrepljuju četiri izvorna minska zapisnika sa 683 protupješačke mine PMA-1, PMA-2 i PMA-3 te 48 protuoklopnih mina TMA-3. Postoji mogućnost da voda odnese mine na područja koja su već razminirana prijašnjim projektima HCR-a, jer se radi o području nižem od onoga na kojem se trenutno nalaze mine. Točno područje nije moguće predvidjeti, s obzirom na nepredvidivost dotjecanja poplavnih voda. Područje općine Vrbanja obilježeno je s 30 oznaka minske opasnosti (18 velikih i 12 malih tabli). Male table su vezane žicom za stabla, a velike su zabodene u zemlju.
Najnovije je poplavljeno minski sumnjivo područje u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u predjelu šume Somovac u Općini Nijemci, cca 4,5 km2 jugoistočno od sela Lipovac, neposredno uz granicu sa Srbijom. Površina MSP-a je 1 421 426 m2, u dužini od cca 4,5km, širine od 250-750 m. Na tom području su evidentirana tri minska polja s 50 mina PROM i 78 PMA3, a područje je označeno s 28 oznaka minske opasnosti.
Stručnjaci Hrvatskog centra za razminiranje stupili su u kontakt i stavili se na raspolaganje nadležnim službama koje rukovode akcijama spašavanja ugroženog stanovništva. Također s predstavnicima Centara za razminiranje Bosne i Hercegovine i Republike Srbije osnovano je zajedničko povjerenstvo stručnjaka koji će pratiti stanje na terenu i surađivati na otklanjanju posljedica koje su ove poplave uzrokovale na MSP-u.
- Autor: Snježana Vučković
- Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL



