Suprotno kolegama iz Italije, hrvatski maslinari zdušno su za odredbu EK koja, tvrde, konačno uvodi red na stol Dakle, što smo ono imali: aperitiv, dvije rogačice 30 kuna, za predjelo pršut, sir 90 kuna, zatim dvije orade, ukupno 90 dkg, to je 340 kuna, pa dvije blitve 40 kuna, dvije salate, rikule 40 kuna, dva puta po pola litre plavca domaćeg 90 kuna, a-ha, imali ste i deci začepljenog kvalitetnog maslinova ulja, to vam je još 80 kuna... Tako bi, otprilike, nakon Nove godine mogla izgledati recitacija konobara prilikom naplaćivanja računa u restoranu ako se obistine namjere Europske komisije da zabrani točenje maslinova ulja u male bokale u restoranima. Gostima bi se ubuduće maslinovo ulje trebalo posluživati isključivo u zatvorenim bočicama , a kako je pojasnio Olivier Bailly, glasnogovornik Europske komisije, cilj ove mjere je bolja zaštita potrošača, veći standardi higijene, ali i zaštita proizvođača kvalitetnog maslinova ulja.

U Italiji panika

U Italiji se o ovoj mjeri vodila velika javna rasprava, a mnogi se pribojavaju da bi njena posljedica mogao biti pad potrošnje maslinova ulja ili čak njegovo naplaćivanje, što ne bi bilo isplativo ugostiteljima, potrošačima, ali ni maslinarima. Većina hrvatskih maslinara toga se ne boji. Upravo suprotno, u udrugama maslinara podržavaju ovu odluku.

Na crno 2 milijuna litara

- Ono što se do sada radilo po restoranima i još se radi nije podlijegalo nikakvoj kontroli. Ugostitelji znaju miješati maslinovo s drugim, jeftinijim uljima, odnosno nuditi ulja loše kvalitete. Često se obično maslinovo ulje nabavljalo na sivom tržištu, po jeftinoj cijeni, a nudilo gostima kao ekstra djevičansko. Samo uljima koja su u bocama s etiketom znaju se porijeklo i proizvođač. Nadam se da će to suzbiti sivu ekonomiju koja uništava nas prave maslinare - kaže Milan Amidžić iz Udruge maslinara Oblica iz Žrnovnice. U Hrvatskoj se, prema procjenama, godišnje na crno proda dva milijuna litara maslinova ulja , što je trećina proizvodnje. Prosječna tržišna cijena za litru maslinova ulja u rinfuzi na sivom tržištu je od 70 do 90 kuna, tvrde Anita Silvana Ilak Peršurić i Linda Juraković u jednom istraživačkom radu o hrvatskom maslinarstvu. Neki ugostitelji ovu su najavu dočekali s negodovanjem. - Odluka je glupa. Ugostitelj želi ponuditi samo najbolje, a to je ulje malih proizvođača, koji ga najčešće ne flaširaju. Ali ako je tako odlučeno, prilagodit ćemo se - tvrdi Miro Bogdanović, predsjednik Hrvatske interesne udruge ugostitelja i vlasnik restorana Arkada u Splitu.

Ulje je tradicija

- Pa to je doista smješno. Ako ova mjera zaživi, u mom restoranu neće biti ulja na stolu, nego ćemo po željama gosta stavljati onu količinu koju želi. Cijena ulja koje potrošimo u kuhinji u pripremi jela već je uračunata u cijenu obroka i ne pada mi na pamet dodatno naplaćivati ulje, poskupljivati svoju uslugu i gubiti goste - kaže David Skoko, suvlasnik oštarije Batelina iz Banjola pokraj Pule. Skoko smatra da je svakom ozbiljnom ugostitelju u cilju imati i kvalitetno ulje, što je, uostalom, i dio tradicije blagovanja na Mediteranu.

Zaštitimo i kvasinu

S njim se slaže i Duilio Belić, jedan od najpoznatijih istarskih maslinara i uljara. - Stvar je odluke svakog ugostitelja, a rekao bih i stvar prestiža, kakvo će maslinovo ulje imati u svom restoranu. Dakako, cilje je ove odluke, koju podržavam, prije svega uvođenje reda na tržište maslinova ulja, a od toga će koristi imati i proizvođači ulja, posebno oni mali, ali i krajnji potrošači koji će znati što im se servira - rekao nam je Belić. Njegova ulja se poslužuju u dvadesetak restorana i Belić smatra da se dodatno dolijevanje ulja ne bi trebalo naplaćivati jer je ulje već i sada uračunato kao trošak. - Ako ste već za kilogram oborite ribe platili oko 400 kuna, bilo bi suludo posebno naplaćivati ulje. - kaže Belić, čiji se decilitar ulja u nekim dućanima prodaje i po 60 kuna. Ni njemu nije jasno zašto EK nije istu mjeru uvela i za ocat jer sve je više malih proizvođača koji proizvode kvalitetan ocat ili odležanu kvasinu visoke kvalitete.