Čemu se danas čudimo kad smo sami doveli na vlast izdajice

28.08.2014. 07:15:29

Doveli smo na vlast izdajice, dezertere, mrzitelje svega hrvatskog, kokardaše i partizane i da ne nabrajam dalje sav ološ i smrad koji nam se navukao na vrat jer smo im, izravno ili ne izravno, sami otvorili širom vrata Pantovčaka i Banskih Dvora. Uzalud je danas gledati u nebo i pitati onoga gore tko nam to dovede ovakvu vlast kad smo svi mi, netko manje, netko više, omogučili ovim pacijentima da nas lagano *ebu gdje god stignu. *ebu nas u mozak, u lisnicu, u vlastitu povijest a najviše u našu budućnost. Svi mi, ukupno gledajući, dali smo vjetra u leđa ovima koji znaju i koji su čitav život, pa i generacijama odgajani da mrze i uništavaju sve što je hrvatsko. Netko svojim činjenjem a netko ne činjenjem i svojom lijenošću. Jednostavno rečeno, mi smo narod bez svijesti i savjesti jer olako predajemo u ruke vlastitog krvnika sve svoje svetinje i budućnost generacija poslije nas. Nemojmo se zavaravati parolama kako oni "ne znaju"...znaju oni jako dobro što i zašto rade a rade to itekako kvalitetno. Uzalud nam je tražiti utjehu u otrcanim parolama kako nam je Vlada nesposobna. To je više nego smiješno. Sve se dalo naslutiti već početkom obrambenog rata kada se jasno vidjelo tko je za Hrvatsku dušom i tijelom a tko je za hrvatsku imovinu svim svojim torbama i bankovnim računima. Mnoge su zavarali prvi demokratski izbori u Hrvatskoj kada je za samostalnu Hrvatsku glasalo preko devedeset posto birača. To nije istovremeno značilo da je toliki broj bio spreman dati život za Domovinu. Tek možda svaki stoti Hrvat bio je spreman na vlastitu žrtvu pa ako treba i poginuti za Domovinu a velika večina je nasjela na tadašnje pred izborne govore i floskule o tome kako će Hrvatska biti Švicarska čim se riješi Beograda. Mali broj Hrvata je već tada znao da osamostaljenje neće proći baš tako bezbolno a vidjelo se to odmah poslije prvih demokratskih izbora kada su mnogi sa izbornih lista Komunističke Partije i njenih satelita nahrlili u pobjedničku stranku jer oni drugačije i neznaju nego prikloniti se trenutnoj vlasti i zavući se u analni otvor bilo kome i nastaviti svoje parazitsko djelovanje. Preuzevši vladajuću stranku, paraziti su lukavo otklonili naj veću opasnost-hrvatske branitelje, bacajući među njih mrvice opljačkanog hrvatskog kapitala i time su dobili dvostruku korist. Dobili su vrijeme da dovrše započetu pljačku za koju su prethodno izmislili lopovske zakone i drugo, možda i važnije, uspjeli su razjediniti hrvatske ratnike stvarajući bezbroj udruga kako bi nejednakim financiranjem istih bacili kost razdora među same udruge. Naravno, pojedine istaknute vođe udruga su lako uvukli u svoje vražje kolo kako bi ih imali pod kontrolom za šaku dionica i kuna, no to je za neku drugu priču... Danas se čudimo otkuda nam ova i ovakva vlast. Već šest godina smo u ekonomskoj krizi i nema boljitka niti na vidiku. Tko je to u krizi?? Vladajući i svi njihovi uguznici sigurno nisu niti će biti u krizi. U krizi je ovaj narod. A u naj većoj krizi je svijest ovoga naroda. Kriza je krenula od samoga stvaranja nezavisne Hrvatske a ovo danas su samo početni rezultati stvaranja krize jer kulminacija još nije na vidiku a kad će, nezna se. Nezna se hoće li ovaj narod ikad sazrijeti a prije da će se ponovo raseliti diljem svijeta nego doći do pameti i nacionalne svijesti. Vidjelo se još početkom obrambenog rata da nas je malo. Premalo. Svi su bili za Hrvatsku danas a već sutra, kad je zagustilo, hrvatine su zagušile granične prijelaze i dijelove Hrvatske gdje nije bilo rata. To nam je trebao biti prvi znak ali nismo obraćali pozornost. Imali smo važnijih briga. Bili smo velika manjina, tada kao i sada. Danas nas je puno manje a i to malo što nas ima nije u stanju dogovoriti se kako doći do zajedničkog cilja. Opet su stranački i osobni interesi ispred državotvornih. To je kraj priče. Zato danas imamo četničke derneke od Borova sela do Srba pod pokroviteljstvom "hrvatske" vlade. Zato se brigade hrvatskih ratnika postrojavaju na spiskovima suicida umjesto na svečanostima ponosa i slave. Zato nam "antifašisti" i četnici otimaju zasluge za stvaranje samostalne države Hrvatske. Oni slave svoje zločine a naše pobjede i naš ponos nazivaju zločinom i sve uz podršku vlasti dok u isto vrijeme hrvatske ratnike drže opkoljene milicijskim snagama i na nišanu snajpera čim podignu hrvatski barjak ili nedaj Bože barjak neke ratne pobjedničke brigade. Nas proglasiše fašistima i što je naj gore, kao takve nas promoviraju po svijetu i to opet ljudi koji sjede u vladi i saboru. Veliki broj hrvatskih ratnika koji nije umirovljen danas ostaje bez posla i nikoga nije briga, dapače, smiju nam se u lice dezerteri i izdajice koji su danas poželjni u svakom segmentu društva. Danas oni nisu dezerteri nego pacifisti, oni imaju prigovor savjesti, oni su danas poželjni građani ovoga društva jer se sa smješkom na licu daju jebati u svaki tjelesni otvor za status u društvu i šaku kuna. Mi smo takve nazivali pederima, ne kao seksualno opredjeljenje nego kao karakternu osobinu. Oni su sramota i za homoseksualnu populaciju. Pederi bar imaju karaktera javno reći da su pederi. Nadam se da nećemo još dugo trpiti pedere na vlasti i da ćemo konačno, jednom zauvijek, sazrijeti kao narod, kao nacija. Usput, kad već spominjem homoseksualce, nimalo mi ne smeta njihov način života sve dok ga ne nameću ostalima. Toliko. ZDS ČAPLJA Izvorni članak pogledajte OVDJE

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.