SNAGA ISTINE Analiza je jedna od osnovnih metoda saznanja. Analitika je po Aristotelu sinonim za formalnu logiku, a kod Kanta za gnoseologiju. Gnoseologija je filozofska disciplina koja ispituje mogućnosti istinite spoznaje i raspravlja o spoznajnim izvorima, obimu, pretpostavkama, granicama, kriteriju i objektivnoj vrijednosti spoznaje. Analitičari iz određenih područja (ekonomija, geopolitika, sigurnost itd.) pokušavaju svojim analizama, temeljenim na istinitim, egzaktnim činjenicama doći do relevantnih saznanja i podijeliti ih sa širom javnosti ili užim stručnim krugovima. Na temelju saznanja do kojih su došli pokušavaju predvidjeti tokove aktualnih procesa kako bi zainteresirane skupine ili institucije mogle postaviti strategiju prema određenom problemu. Normalno je i shvatljivo da postoje različita razmišljanja, međutim to je i poželjno kako bi se pomoću različitih pogleda i mišljenja dobila što objektivnija i šira slika. To pozitivno utječe na stvaranje konsenzusa koji je presudan u rješavanju problema osobito ako je to pitanje nacionalnog interesa. Sada je već svima jasno da je kriza sa migrantima vrlo ozbiljan sigurnosni problem i da posljedice masovnog egzodusa prema Europi mogu biti pogubne za način života i strukturu stanovništva na europskim prostorima. Za Hrvatsku je sve realnija opasnost da će njezin teritorij, u vrlo skoroj budućnosti, postati divovski izbjeglički logor. Ono što zabrinjava je totalna blokada javne riječi onih koji ovu krizu i njeno rješenje za Hrvatsku vide drugačije od vladajuće strukture. Niti u jednom trenutku nije se pokušalo okupiti sve relevantne političke i stručne krugove kako bi se pokušalo analizirati postojeće stanje i iznaći najbolju strategiju za ono što nas očekuje. Nacionalne televizije i šire čitani, kontrolirani pisani mediji forsiraju sliku o izbjegličkoj krizi u Hrvatskoj samo u jednom smjeru. Prikazuju se potresni prizori djece i žena u tragičnim situacijama, koje su svakako posljedica stresnih događanja u koje su gurnuti ti nesretni ljudi. Međutim, ne mogu se vidjeti uznemirujuće scene kao što su ulični sukobi Sirijaca i Afganistanaca po ulicama Belog Manastira. Vojno sposobni i fizički vrlo spremni muškarci koji bježe od vojnih sukoba, bez problema započinju brutalne obračune iako se, navodno, groze nasilja. Cijeli jedan grad od devet tisuća stanovnika u jednom trenutku je bio izložen dobroj volji jedanaest tisuća migranata, bez dovoljnog broja policajaca koji su se u nekim trenucima osjećali očajno i nemoćno i koji su nadljudskim naporima uspjeli održati situaciju pod kontrolom. Poslije jednog takvog propusta određenih institucija ove države, tvrditi da je sve pod kontrolom i da postoji plan A, B, C… je zaista najblaže rečeno neumjesno. Hrvatska od smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana zaziva predsjednika, državnika koji će imati snage jasno artikulirati stav hrvatske države o bitnim pitanjima, a da ne podilazi svjetskim moćnicima. Sada, kada je to slučaj sa predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović koja je među prvim europskim državnicima otvoreno ukazala na grešku u koracima njemačke kancelarke Angele Merkel po pitanju migrantske krize, hrvatska javna televizija pokreće munjevitu kampanju želeći hrvatskoj javnosti nametnuti mišljenje o neoprostivom gafu hrvatske predsjednice. Sa ekrana HRT-a ne silaze razne moralne veličine u likovima političkih analitičara koji su svoju objektivnost dokazivali 70-tih godina kao lažni svjedoci protiv hrvatskih studenata, sudionika MASPOK-a. Bjesomučne kritike su nastavljene i kada je predsjednica spomenula da treba angažirati vojsku u rješavanju migrantskog problema na istoku Hrvatske. Vrhunac svega je bilo besramno ponavljanje pitanja HRT-ovog voditelja u gledanoj političkoj emisiji jednom oporbenom političaru: Da li će vojska pucati na izbjeglice? Da li će pucati? Kao da je vrlo brzo zaboravljena humana uloga HV-a prilikom nedavnih poplava u Slavoniji. Uostalom, vojska je svakako angažirana što je vidljivo u izbjegličkom kampu u Opatovcu. Teza predsjednice Republike Hrvatske, vrlo brzo je potvrđena lavinom kritika koje su se sručile na gospođu Merkel iz matične zemlje, od strane koalicijskih partnera, brojnih njemačkih medija i šire njemačke javnosti. Hrvatska javnost bi trebala biti upoznata i s mogućim posljedicama pada režima Bashara Al Assada u Siriji i utjecaja, takvog raspleta događaja, na najveću izbjegličku krizu poslije II. Svjetskog rata. Padom Assada na cijelom području Sirije nastao bi totalni kaos, preslikala bi se situacija Iraka koji praktično više ne postoji. Sukobi bi se prelili na Libanon s ciljem uništenja Hezbolaha. Tek tada bi milijunska rijeka izbjeglica bespovratno krenula prema Europi sa nesagledivim posljedicama, prema Europskoj uniji koja je na prvoj ozbiljnoj kriznoj situaciji ostala ukopana i koja na žalost nema uspostavljene mehanizme za vlastitu samozaštitu. Prema Europi koja samozadovoljno uživa u svojoj HUMANOSTI I POŠTIVANJU LJUDSKIH PRAVA, a kukavički je sudjelovala u sijanju kaosa na Bliskom istoku i sredozemnim arapskim zemljama podržavajući Arapsko proljeće. Sada se u cijelu priču uključila i Moskva koja svojom vojnom intervencijom u Siriji pokazuje ojačane mišiće i postaje nezaobilazni faktor svih budućih globalnih zbivanja. Putin aktivnu vojnu nazočnost Rusije pravda tezom da nasilno svrgavanje Assada ne predstavlja realističan put prema miru u Siriji. Međutim, ruski interesi u ostanku na vlasti sadašnjeg režima svakako se ogledaju i u korištenju morske baze Tartus koja je zadnje uporište Rusije u Sredozemnom moru. Kakav god se scenarij bude odigrao u Siriji i okolnom kriznom području odgovorne državne institucije moraju hitno, što realnije upoznati hrvatsku javnost s ozbiljnošću situacije u kojoj se nalazimo. Vrlo brzo će broj migranata koji su prešli hrvatsku granicu premašiti sto tisuća. Neke procjene govore da će se dolaskom hladnijih dana dnevni priljev migranata povećavati, a ne smanjivati. Hrvatska mora vrlo glasno postaviti pitanje u Europskoj uniji i tražiti vrlo jasan odgovor. Što će se dogoditi kada Njemačka, Austrija, Slovenija i Mađarska donesu odluku da više ne mogu primati migrante? Njemačka vlada u utorak je po žurnom postupku donijela paket zakonskih promjena prema podnositeljima zahtjeva za azilom, koji predviđaju strog odnos prema ekonomskim migrantima. Tim promjenama planira pojednostavniti postupak protjerivanja osoba kojima je zahtjev odbijen i smanjiti broj neosnovanih zahtjeva za azilom. Jedan od prijedloga je i taj da se izbjeglice bez izgleda za stjecanjem prava na azil odbija i protjeruje u domovine već na samim granicama, kao što je to već praksa u zračnim lukama, što je u utorak predložio i ministar unutarnjih poslova de Maiziere. Sve su to problemi koji će vrlo brzo opteretiti Hrvatsku i koji traže hitnu i pomno isplaniranu reakciju. Nažalost, teško je očekivati od Vlade Zorana Milanovića da učini iskorak i zatraži nacionalni konsenzus po ovom pitanju od vitalnog nacionalnog interesa, kada on i njegovi ministri koriste ovu tešku krizu samo za osobnu političku promociju. Ivica Čutura, univ.spec.dipl.ing.sigurnosti