Da li se svjetlosni milijuni okreću na vjetroelektranama i mogu li ih se izgraditi bez favoriziranja? 'Šokirani smo i frustrirani. Godinama se borimo i radimo, a nakon jednog slučaja ispada da smo svi zločinci! '

04.06.2020. 10:58:00

Afera oko vjetroelektrane Krš-Pađena kod Knina, koja je dovela do pritvora člana HDZ-a Josipe Rimac, ponovno je otvorila priču o problematičnom sustavu poticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora s naglaskom na vjetroelektrane. Zašto te investicije godinama prate stigma favoriziranja i kriminala, razgovarali smo o tome s Bojanom Rešcem, direktorom RP Global, vlasnikom dviju vjetroelektrana, i Edom Jurkićem, savjetnikom za obnovljive izvore energije, iza kojeg stoje brojni projekti od vjetroelektrana do solarne energije

U Hrvatskoj trenutno djeluje 750 MW vjetroelektrana u koje je uloženo gotovo 7,5 milijardi kuna . Među njima je i kontroverzna vjetroelektrana Krš-Pađena, kapaciteta 142 megavata. Iza investicije u blizini Knina stoji Lager grupa iz Posušja, čiji je vlasnik Milenko Bašić .

Je li logor favoriziran na štetu državnih interesa pokazat će istraga Uskok. Energetski stručnjaci i poduzetnici iz područja obnovljivih izvora bijesni su što trenutna zbivanja oko vjetroelektrane u blizini Knina bacaju sjenu sumnje na sva dosadašnja ulaganja.

Bojan Reščec bavio se vjetroelektranama gotovo 20 godina. Direktor je RP Global , tvrtke koja je u dva projekta uložila gotovo milijardu kuna . Vjetroelektrana Danilo od 43,7 MW kod Šibenika počela je s radom 2014. godine, a dvije godine kasnije puštena je u pogon vjetroelektrana Rudina snage 34,2 MW kod Slanog.

'Ne želim razgovarati o drugim projektima, ali važno je saznati istinu. Godinama se borimo i radimo, a onda se nakon jednog takvog slučaja svi pokaže kao zločinci. Siguran sam da 99 posto ulagača strogo poštuje zakone i rade sve po pravilima ', rekao je Reščec za tportal.

Direktor RP Global Bojan Reščec

Direktor RP Global Bojan Reščec

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic / PIXSELL

Tvrdi da iza razvoja vjetroelektrana u Hrvatskoj stoji veliki entuzijazam i trud domaćih i stranih stručnjaka i investitora.

'Kad sam započeo 2002. godine, ni sustav nije bio spreman niti je bilo dovoljno znanja u državnim institucijama. Prvi sam projekt razvio 10 godina, a trebalo je možda četiri. Čekao sam 25 mjeseci na prvu lokaciju, 11 mjeseci na izgradnju . Ne krivim nikoga za to, jer sustav nije bio spreman, niste imali stručnjake u ministarstvima. Za lokacijsku dozvolu trebalo vam je samo 19 suglasnosti ', prisjetio se Reščec.

Ulagači su tada pomogli državi da stvori zakonodavni okvir za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Hrvatska je bila obvezna to učiniti jer direktiva EU zahtijeva da članice do 2020. dostignu 20 posto ukupne proizvodnje iz obnovljivih izvora.

'Osobno sam, kao voditelj prve skupine za obnovljive izvore u Hrvatskoj gospodarskoj komori, gotovo tjedno odlazio u tadašnje Ministarstvo gospodarstva kako bih pomogao u stvaranju tog prvog okvira. Bio sam ponosan što je Hrvatska u 2015. bila vodeća u regiji kada je izgrađena prva kvota od 400 MW vjetroelektrana ', istaknuo je Reščec.

Bio sam ponosan što je Hrvatska u 2015. bila vodeća u regiji kada je izgrađena prva kvota vjetroelektrana snage 400 MW, rekao je Reščec

Bio sam ponosan što je Hrvatska u 2015. bila vodeća u regiji kada je izgrađena prva kvota vjetroelektrana snage 400 MW, rekao je Reščec

Izvor: Pixsell / Autor: Borna Filic / PIXSELL

Prvi loši znakovi o vjetroelektranama pojavljuju se u 2017. godini, četiri godine nakon što su s HROTE-om potpisani posljednji ugovori o kupnji električne energije , između ostalog kada je država potpisala za navodno spornu vjetroelektranu Krš-Pađene, od strane države po poticajnim cijenama.

'Bio sam šokiran. Tada su se pojavili natpisi o favoriziranju, dodatnom profitu i drugim stvarima. Ta stigma prati nas do danas ', rekao je Reščec.

Tvrdi da priča o dodatnom profitu na vjetroelektranama ne drži vodu .

'Već gotovo 10 godina u razvoj projekta uložili smo do tri milijuna eura. Tada smo, u dobi od 11 godina, uzeli zajam za dio investicije. Otplaćujete zajam za sljedećih 12 godina. Dakle, tek u dobi od 22 godine od početka ulaganja počnete vraćati uloženi novac. Za razdoblje od gotovo 25 godina povrat može biti od 12 do 13 posto, a tada se u ekonomskom žargonu govori da je to povratak za sedam do osam godina ', objasnio je Reščec.

  • Gradilište vjetroelektrane Krš-Pađena

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Kada je riječ o otkupnoj cijeni, odnosno poticajima za obnovljive izvore koje plaćaju građani, Reščec smatra da nije previsoka. Za vjetroelektrane poticaj iznosi oko 70 lipa po kilovatu . Vjetroelektrana Krš-Pađena tvrtka Lager također je dobila isti iznos.

"Ovo su cijene koje smo dobili u ugovorima iz 2013. To je bio prosjek u Europi u to vrijeme. Dobili smo slične ugovore u drugim zemljama kao što RP Global ulaže širom svijeta. Međutim, u Hrvatskoj je kapital uvijek bio skuplji, a razvoj dulji i skuplji. Prije pet godina jedan megavat vjetroelektrane ulagača je koštao 1,4 do 1,5 milijuna eura. Danas su troškovi prepolovljeni na 700 do 800 tisuća eura. Međutim, investitori nisu krivi jer su takve ugovore dobili 2013. godine jer nisu nametnuli sustav poticaja ', istaknuo je Reščec.

Hrvatska je napustila tarifni sustav (poticaji) 2013. godine i od tada se očekuje da će tzv premium model. 'To je puno jeftinije za državu, a ipak daje sigurnost investitorima, tj. Bankama, da se zajmovi vraćaju. Prije nekoliko tjedana donesene su posljednje uredbe i novi model bi trebao, nadam se, započeti ', rekao je Reščec.

Hrvatska je napustila tarifni sustav 2013. godine i od tada se očekuje da će tzv  premium model

Hrvatska je napustila tarifni sustav 2013. godine i od tada se očekuje da će tzv premium model

Izvor: Pixsell / Autor: Duško Jaramaz / PIXSELL

Prema ovom novom modelu raspisat će se natječaj jednom godišnje za, na primjer, 200 MW vjetroelektrana i 100 MW solarnih panela. Investitori bi prijavili svoje projekte i očekivanu otkupnu cijenu, koja ne bi trebala prijeći referentnu cijenu. Trebao bi biti mnogo niži od trenutnog otkupa od oko 70 centi po kilovatu.

'Prvih najjeftinijih 200 MW dobili bi ugovore s državom na 12 godina, kao i prije. Ali struju bi kupili samo u vrijeme kad bi moja cijena bila veća od tržišne . Dakle, ako bih ponudio 45 lipa po kWh, a tržišna cijena je 40, onda bi HROTE platio razliku od pet lipa ', rekao je Reščec.

Edo Jerkić, savjetnik za obnovljive izvore energije i vlasnik Vivo Somnia

Edo Jerkić, savjetnik za obnovljive izvore energije i vlasnik Vivo Somnia

Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj / PIXSELL

Edo Jerkić , savjetnik za obnovljive izvore energije i vlasnik tvrtke Vivo Somnia , bio je angažiran na projektu Krš-Pađena. Za banke, odnosno vjerovnike, izvršio je tehničku dubinsku analizu vjetroelektrane u blizini Knina .

I on je, poput Rešca, frustriran što se sva ulaganja u vjetroelektrane u Hrvatskoj dovode u pitanje zbog Krš-Pađena.

Kao savjetnik, Jerkić je do sada sudjelovao u oko 50 projekata u sektoru obnovljivih izvora energije. Svi se oni, kaže, moraju suočiti sa sličnim problemima.

Za razdoblje od gotovo 25 godina, povrat ulaganja u vjetroelektrane može biti od 12 do 13 posto

Za razdoblje od gotovo 25 godina, povrat ulaganja u vjetroelektrane može biti od 12 do 13 posto

Izvor: Pixsell / Autor: Goran Kovačić / PIXSELL

"U posljednjih 15 godina, otkako je domaće tržište vjetroelektrana živo, imali ste gotovo isti broj ministara energetike i još više njihovih pomoćnika. Nikada nije bilo kontinuiteta. Posljednje potpisivanje ugovora za vjetroelektrane bilo je 1. prosinca 2013. Tada je Krš-Pađene također pala u ovu kvotu , ali nije napisano da su krajem 2013. godine tri vjetroelektrane osvojile ugovor . To nikome nije sporno, iako je priča ista. Ljudi su jednostavno lovili ono što im zakon dopušta ', rekao je Jerkić za tportal.

Za njega je tragično da je bilo potrebno sedam godina za izgradnju tih vjetroelektrana, za što dobar dio krivnje leži na državnoj birokratiji.

"U kompleksu zakona i podzakonskih akata koji često nisu povezani, birokratija ima strašno duge postupke. Ne poštuje vlastite rokove, čak ni zakone, već ih tumači proizvoljno. To vas dovodi u situaciju da vas uhvate škare. Zakon ti nešto nudi. Uložite novac i počnite se razvijati, a s druge strane vas sustavno ometaju i blokiraju. Pitam vas što biste učinili u tom slučaju? Možete samo lobirati da nešto premjestite. Ako se u ovom lobiranju događaju ilegalne stvari, pustite nadležne institucije da to istraže “, istaknuo je Jerkić.

Stubovi za vjetroelektranu Krš-Pađene

Stubovi za vjetroelektranu Krš-Pađene

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Dodaje da je nekoliko puta radio na vjetroelektranama, zbog čega se investitor našao u situaciji u kojoj je morao moliti i moliti za izdavanje dozvola, koje su čekale mjesecima, čak i nakon što su istekli svi rokovi.

Sve to vodi u neugodne situacije ", naglasio je Jerkić.

Upozorava da je od 2013. godine, kada su potpisani ovi poznati zadnji ugovori za vjetroelektrane, do 2020. godine sustav praktično blokiran.

'Imaš sedam godina crnih rupa! Tek je 2016. godine usvojen novi zakon o obnovljivim izvorima, koji nije bio provodljiv jer se čekaju doneseni podzakonski akti. O tome nema dovoljno govora ', rekao je Jerkić.

On se boji da će trenutni događaji negativno utjecati na čitav sektor vjetroelektrana, na što se oslanjaju mnoge druge građevinske tvrtke i proizvođači električne energije.

'Često se može čuti priča da domaća komponenta nije dovoljno uključena u vjetroelektrane. Ali to nije istina! Ovisno o projektu, 20 do 50 posto dolazi iz Hrvatske . Predrasuda sam jer se bavim time. Međutim, lako se mogu provjeriti činjenice koje se mogu provjeriti ', rekao je Jerkić.

ISTRAŽIVANJA EKONOMSKOG INSTITUTA

Kako to da samo vjetroelektrane u Hrvatskoj donose profit?

Prema istraživanju Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta Zagreb, u razdoblju od 2007. do 2016./2017. samo su vjetroelektrane uz postojeći sustav poticajnih cijena pokazale profitabilno poslovanje. Sve ostale - solarna, biomasa, bioplin i male hidroelektrane - poslovale su s gubitkom. Pokušali smo dobiti komentar autora tog istraživanja, ali ono nam nije bilo dostupno do zaključenja teksta.

Pitali smo Resceca i Jerkića kako je to moguće. 'Istraživanje ističe da je otkupna cijena (ili poticaji) najniža za vjetroelektrane (oko 70 lipa), pa je za Hrvatsku bilo najbolje izgraditi što više vjetroelektrana, posebno ako se vidi da je i s najnižim cijenama to jedini način za ulagače , U radu se ne spominje broj elektrana i godina izgradnje / početka proizvodnje, a bez toga ti podaci podliježu raznim tumačenjima ', rekao je Reščec.

Jerkić za vrijeme istraživanja Lovrinčević nije u model uvrstio mnogo važnih stvari - točan iznos ulaganja, kakvo je projektno financiranje banaka, koje su kamatne stope, rokovi otplate i drugo. "Koristio je samo površne financijske podatke i nije ulazio u dubinu stvari", rekao je Jerkić.

Izvor: Tportal

Izvorni autor: Luka Filipović/Foto: Dino Stanin / PIXSELL

Autor: