Đapić za Direktno: Pljuvanje od strane SDSS-a je razumljivo, ali ne razumijem napade s desnice

11.10.2017. 13:45:20

Povodom referenduma koji izaziva kontroverze u hrvatskoj političkoj javnosti, razgovarali smo s jednim od inicijatora i neslužbenim glasnogovornikom inicijative Antom Đapićem. Bivši dugogodišnji čelnik HSP-a i HOS-a otkrio nam je zašto je inicijativa počela upravo sad i što organizatori žele postići. Dotakli smo se i negativnih reakcija i komentara na referendum, u kojima se našeg sugovornika optužuje za politički dogovor s doajenom hrvatske politike Vladimirom Šeksom. Interesantno je kako kritike dolaze sa svih strana, započeo je Anto Đapić naš razgovor. "Normalno je da napad i pljuvanje dolazi od strane SDSS-a i manjinskih predstavnika, to je očekivano i razumljivo. No pojava da netko s takozvane konzervativne scene napada, to je nelogično i zvuči sektaški. Prema tome, mogu kazati kako je naša ideja motivirana jedino time da se ostvare ustavne i zakonske jednakosti u praktičnom ostvarivanju političkih prava svih hrvatskih državljana. Ne vidim zbog čega bi to moglo biti negativno. Podsjećam kako smo mi kroz proces stvaranja hrvatske države i u izbornom zakonodavstvu radili čitav niz ustupaka, a bilo je i različitih ucjena". Ucjena je kada je HDZ-u trebala dvotrećinska većina za promjenu Ustava vezano za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, napomenuo je Đapić podsjetivši kako su tada "SDP i manjinci na čelu sa SDSS-om, koji je uspio u svoje užičko kolo pridobiti sve pripadnike nacionalnih manjina, inzistirali na spuštanju broja zastupnika dijaspore na fiksnu kvotu i da se to ugradi u Ustav". "To je bio jedan od klasičnih reketa, a nitko nije pričao o tome kako je trebalo osigurati da svi građani imaju jednaka prava. Izborno pravo mora se vezati uz državljanstvo. Državljanstvo ne može biti parcijalno - ili ga imaš ili ga nemaš. Ako imaš hrvatsko državljanstvo, onda moraš imati i opće biračko pravo, aktivno i pasivno", rekao je Đapić i dodao kako ne može netko biti jednakiji u izbornom procesu. "Tako se u procesu stvaranja hrvatske države radio cijeli niz ustupaka, poput zakona o općem oprostu, suradnje s Haaškim sudom pa do ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, protiv kojeg sam vrlo kategorički u Hrvatskom saboru bio definiran". Đapić tvrdi kako smo došli u situaciju da u 2017. godini imamo bolesnu političku situaciju, uz rečenicu kako je "izborno zakonodavstvo krvotok svakog političkog života u državi". "Temelj ravnopravnosti i temelj političkih sloboda u političkom sustavu ravnopravni su izborni procesi u kojem svakom Hrvatu mora biti jednako dostupno pravo upravljanja svojom nacionalnom državnošću putem izbornog prava. Nacionalna država nije stečevina jedne generacije, ona pripada svim budućim i povijesnim generacijama", rekao je Đapić za Direktno. Ne može netko s 2000 glasova odlučivati o sudbini Hrvatske Objasnio je kako je cijela inicijativa oko referenduma nastala potaknuta događanjima oko HOS-ove ploče u Jasenovcu, kada su SDSS i predstavnik talijanske manjine Furio Radin, koji se, kako tvrdi naš sugovornik, predstavlja kao najveći zaštitnik srpske politike u Hrvatskoj, doživjeli ploču kao napad na njihova prava pa i izborno pravo. "Oni su birani po posebnom zakonu koji je rezultat političkih ucjena, da bi onda nakon što uopće ne bi smjeli imati puni politički legitimitet i mandat u Hrvatskom saboru uređivali nacionalnu politiku. Uzmimo primjer Furija Radina koji je dobio nepunih 2000 glasova, a danas je potpredsjednik Sabora i dijeli lekcije o tome kako treba izgledati hrvatska politika", rekao je Đapić i dodao kako organizatori referenduma smatraju kako će dobiti potporu hrvatskog naroda da se takav izbor potpuno ispravi. "Temelj mogućeg referenduma oko kojeg se svi zalažemo je da svi građani Hrvatske imaju jednako pravo jer na takav način čini se politička integracija svih etničkih zajednica u hrvatsku političku naciju. To je nacionalni sigurnosno-politički imperativ koji s jedne strane omogućuje etničkim zajednicama politički status, a s druge strane sprječava političku instrumentalizaciju etničkih zajednica kao primjerice srpske zajednice kroz cijelu suvremenu hrvatsku povijest i njeno destruktivno djelovanje protiv hrvatskih državnih i nacionalnih interesa", rekao je Đapić. Anto Đapić objasnio je kako organizatori ovim izbornim zakonomžele ispraviti brojne nepravde, političku korupciju i trgovinu protivnu interesima hrvatskog naroda odnosno smanjiti je na najmanju moguću mjeru, kako ne bi više bilo moguće da netko ima zagarantiranih osam saborskih zastupnika neovisno o tome koliki broj glasova dobije, a onda s tih osam glasova u Saboru neki kontinuirano rade protiv interesa hrvatske države. "To nije u interesu manjina u Saboru. To što imaju saborske zastupnike sa sinekurama i foteljama u praksi ne znači da se poboljšava status tih pripadnika manjina kao dijelova hrvatske nacije", napomenuo je Đapić. "Ono što mi želimo, a to je i glavni razlog oko kojeg se vode određene rasprave pa čak i iracionalni napadi prema meni od strane konzervativne scene, je sljedeće pitanje 'Jeste li za to da se svi zastupnici u Hrvatskom saboru biraju temeljem jednakog općeg biračkog prava'. Dakle, da nema razlika u osvajanju mandata i da svaki zastupnik bude biran po posve ravnopravnim i jednakim uvjetima i da taj legitimitet ima punu nacionalnu snagu te da zastupnik u Hrvatskom saboru zastupa sve hrvatske građane od Konavala do Iloka. S ovim separatnim izbornim jedinicama i posebnim izbornim jedinicama, kakve imamo danas, to je daleko od toga. Smatramo da je bitno intervenirati u Hrvatski ustav na takav način da s jednostavnim pitanjem". Potrebno uvesti dopinsko i elektronsko glasovanje To bi, po Đapićevom mišljenju, riješilo dvojbe oko manjinskih zastupnika, pomoglo jačanju i formiranju hrvatske nacije i ostvarilo jednakost u izbornom procesu. "Trebalo bi definirati u Ustavu dopisno ili elektronsko glasovanje koje bi omogućilo, kao ustavna kategorija, glasanje za više od 400 tisuća Hrvata s mjestom prebivališta izvan Hrvatske. Jedna izborna jedinica, u kojoj svi imaju mogućnost prava glasovanja, u kojoj svi zastupnici idu na jednu listu i svi se biraju po jednakom izbornom pravu. Onda ne bi trebala ni posebna lista za dijasporu s točno utvrđenim brojem zastupnika", napominje Đapić i dodaje kako je to preduvjet postavljanja novih odnosa u hrvatskoj politici, odnosno početak ispravljanja svih onih nepravdi i kompromise koji su bile postavljane tijekom stvaranja hrvatske države. Bitno mu je da ne ide s previše pitanja na referendumskom pitanju kako ne bi činili zabunu i da s jasnim pitanjem dobije potporu za referendum. "Ne razumijem napad nekih koji misle da s ovim referendumom radimo nekakvu pomutnju", rekao je Đapić i emotivno reagirao na komentare da se postavalja kao vođa inicijative. "To nije moja privatna inicijativa, to je istaknuto na jednoj od konferencija za novinare Saveza udruga dragovoljaca HOS-a kao jedna od mogućnosti jer je referendum odgovor na napad na HOS i Domovinski rat i zbog toga smatram da se sve inicijative koje postoje okupe oko zajedničkog cilja. Irelevantno je tko će predvoditi inicijativu, hoće li biti to udruga U ime obitelji i Željka Markić ili netko drugi. Nama je jedino bitno da se usuglasi jasan i prijemčiv referendumski zahtjev prema hrvatskoj javnosti i da svi upremo u ista kola i da se taj referendum provede", rekao je ratni načelnik HOS-a. Đapić je za Direktno objasnio kako ga je splet okolnosti vezan uz događaje oko ploče HOS-a u Jasenovcu doveo u poziciju da je postao neslužbeni glasnogovornik projekta te potvrdio da je posve irelevantno tko će to u pravno formalnom smislu predvoditi. također je rekao kako on osobno nema ambicija. "Ne težim za tim mjestom, ali kad vas netko napada onda se javi jedna vrsta prkosa i recimo inata zbog želje da se neke stvari napokon raščiste, ali to ne smije niti može spriječiti akciju da se krene u provedbu referenduma", zaključio je Đapić.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.