Đukanović: ‘Drago mi je da je gesta isprike za agresiju građana Crne Gore u uniformama JNA naišla na odobravanje hrvatske javnosti’

27.06.2020. 10:39:00

Odnosi Hrvatske i Crne Gore su prijateljski i uzorni su primjer dobrosusjedskih odnosa u našoj regiji. Možemo reći da nema grane u kojoj nemamo dobro razvijene odnose, a najdalje smo došli u odnosima obrane, unutarnjih poslova, obrazovanja i kulture, rekao je u razgovoru za HTV crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Kazao je kako je hrvatsko iskustvo i poticaj dragocjen primjer uspješnosti približavanju zemalja jugoistoka Europe Europskoj uniji. Crna Gora se oslanja na ta iskustva.

Bitno je da jedna članica EU-a i NATO-a, kao Hrvatska koja je trenutno predsjedavajuća – učini toliko puno dobrih preporuka europskoj perspektivi zemljama zapadnog Balkana, naglasio je.

– To je jednako važno za zemlje zapadnog Balkana kao i za Europsku uniju. Vjerujemo da nam je, uz ustrajnost Hrvatske i našu posvećenost reformama – taj cilj dostižan u doglednoj budućnosti, zaključio je Đukanović.

Što se tiče Đukanovićeve isprike Hrvatskoj i hrvatskom narodu od prije 20 godina zbog sudjelovanja Crnogoraca u agresiji na dubrovačko područje, on je kazao kako je u svojstvu Predsjednika Crne Gore našao za shodno uputiti riječi isprike Hrvatskoj „za ono što su građani Crne Gore u uniformama tadašnje Vojske Jugoslavije učinili građanima susjedne Hrvatske“.

Istaknuo je kako mu je drago da je ta gesta, „definitivno prva na našim prostorima, nakon tog neugodnog iskustva, naišla na odobravanje ne samo najrelevantnijih državnih adresa u Hrvatskoj, nego manje više ukupne hrvatske javnosti“ te da je to „predstavljalo začetak neke nove povijesne stranice u našim odnosima tako da se danas s pravom možemo govoriti o prijateljskim odnosima između naše dvije države i dva naroda“.

Na pitanje novinara kako gleda na brojne tenzije SPC zbog crnogorskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, pogotovu na gledanje leda u regionalnom kontekstu, Đukanović je kazao kako je taj zakon „predstavljao inicijalnu kapislu za jedan sukob koji se u međuvremenu prilično ostrastio, sukob na relaciji SPC-država Crna Gora“.

– Naša intencija je bila da usvojimo zakon kojim ćemo zamijeniti zakon iz vremena socijalističke Jugoslavije. Željeli smo da donesemo novi zakon kojim ćemo unaprijediti vjerska prava i slobode suglasno rješenjima koje danas ima suvremena europska civilizacija. Otvarajući taj Zakon, naravno, došli smo i do pitanja imovine, i intencija koju je pokazala Crna Gora da dio imovine kojom se služi pravoslavna crkva, onaj dio imovine koji je financiran iz javnih izvora, dakle, da to treba biti državna imovina. SPC se jako protivi tome rješenju, pokrenula je prosvjede širom Crne Gore s idejom da treba da brani svetinje od države Crne Gore. Te protestne litije koje organizira SPC i dalje traju.

Ono kako mi danas to sagledavamo, je da je riječ o jednoj neprimjerenoj politizaciji jednog vjerskog pitanja. Zakon je poslužio kao povod, ali se protokom vremena pokazalo, za nas potpuno nedvosmisleno, da je SPC instrument u rukama velikosrpskog nacionalizma.

SPC je u međuvremenu uspjela promovirati sve ono što su njeni konačni ciljevi. Nije samo da se taj zakon ukine, nego smo u međuvremenu čuli da bi Crna Gora morala umjesto epiteta građanske nositi epitet srpske države. Drugo, da je crnogorsku državu stvarala SPC, što znači da ovdje postoji pretenzija da SPC upravlja ovom državom, da nas vrati na pozicije teokratske države iz srednjeg vijeka. I naravno, čuli smo da je NATO fašistička organizacija, a da je EU propala civilizacija, i da je zbog toga za Crnu Goru jedino udobno biti pod sigurnosnim interesnim kišobranom Rusije. Ne treba dalja prezentacija obrazloženja za ovakvu percepciju sa naše strane.



Izvor: Narod.hr

Izvorni autor: ig/Foto: Snimka zaslona

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.