Premda su izjave o tome da bi arbitražno rješenje za slovensko-hrvatsku granicu trebalo primijeniti i da ono obvezuje – što Hrvatska zbog kompomitiranosti arbitraže odbija – više po ukusu slovenske vlade, i u slovenskim političkim krugovima skeptični su prema mogućnosti da presudu arbitara netko iz Bruxellesa nametne. To ističu i neki slovenski komentatori u vezi s diplomatskom ofenzivom Ljubljane koja je tijekom Bledskog strateškog foruma rezultirala i izjavama potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa te visoke predstavnice za vanjsku politiku Federice Mogherini. Timmermans je na Bledu ponovio stajalište Komisije da arbitražnu presudu trebaju poštovati obje strane, no tek treba vidjeti koliko će potpore Bruxellesa Ljubljana u implementaciji odluke arbitara stvarno imati ili su te izjave dio “velike predstave” jer Europa u tim situacijama ne voli vršiti pritisak i upućuje zemlje članice da same riješe spor, navodi komentatorica Dela Saša Vidmajer. Timmermans je u utorak u slovenskom parlamentu ponovio stav da je arbitraža bila uvjet za pristanak na završetak pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom te da se nada kako će presuda arbitara biti obostrano prihvaćena, ali je uputio Ljubljanu i Zagreb da o svojim razlikama i pitanju granice nastave dijalog. Ne želeći se upuštati u rasprave što bi u tom pogledu mogla napraviti Europska komisija, Timmermans je slovenskim zastupnicima poručio da je odgovornost za rješenje na strani dviju članica. – Vjerujem da Komisija za sada mora ostati po strani i dopustiti da rješenje potraže upletene strane koje pozivam da se trude da nađu rješenje kako bi se presuda realizirala – kazao je potpredsjednik Europske komisije. – Realno gledano, moram reći da bi to pitanje dvije države morale riješiti same iako sam svjestan da se to tiče i djelovanja EU kao cjeline, pa u tom smislu postoji interes svih da se presuda implementira – odgovarao je Timmermans na pitanja zastupnika u slovenskom parlamentu kako implementirati presudu unatoč protivljenju Hrvatske koja arbitražu smatra kompromitiranim procesom iz kojega je izašla iako je u njega ušla u dobroj vjeri. S druge strane, izjave europskih sugovornika uvjerile su Ljubljanu da ne može računati na internacionalizaciju arbitražnog spora s Hrvatskom, računajući na moguće “sankcije” koje su spominjali neimenovani slovenski diplomati, praveći paralelu na prijetnje Bruxellesa Poljskoj zbog pravosudnih reformi koje ugrožavaju samostalnost pravosuđa, a u suprotnosti su s europskim načelom pravne države i vladavine prava.