Evo što sve trebate znati o obredima Velikog petka

Na Veliki petak Isus je na sebe uzeo grijehe svijeta i u Njemu je trpljenje dobilo svoj smisao, te donosi plodove. Isus Krist na križu dokaz je Božje ljubavi, te objavljuje njenu tajnu: Božju ljubav može se razapeti i probosti svojom ljudskom zloćom, no ne može je se uništiti jer ona uskršava – Isus je umro da bi čovjeka za vječnost oživio!
Najzanimljivija imena kojima se nazivao Veliki petak u prošlosti svakako su ona koja u sebi kriju pripremu za Uskrs. Tako se može naći naziv „Petak prije velike noći“ ili „Feria sexta maior“, tj. Veliki petak.
Na Veliki petak nema svete mise, nego postoje samo obredi Velikog petka.
Boja koja se koristi u liturgiji je crvena, boja mučeništva i pobjede (a ne crna kao nekada), čime se naglašava da ovaj dan nije dan tuge, već razmatranja smrti Kristove kao izvorišta našega spasenja.
U prvom dijelu liturgije svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje (prostracija) i tiho se moli.
Evanđelje koje se čita na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu. Muka se čita ili pjeva na svečan način.
Drugi dio liturgije Velikoga petka obilježen je klanjanjem križu, koje u svojoj dinamici s jedne strane govori o drvetu kao nositelju smrtnoga ploda, a s druge o drvetu koje nosi plod života. Govori dakle o napetosti, prizivajući otajstvo proslave i Isusova božanstva. Prekriveni se križ nosi do oltara, u pratnji upaljenih svijeća. Križ se otkriva u tri stupnja, svaki put uz pjevane riječi: »Evo drvo križa…« te svaki put podižući intonaciju zapjeva.
Nakon svakoga od tri zaziva vjernici kleknu i mole u šutnji.
Nakon toga svaki vjernik dolazi do oltara i klanja se križu ili ga ljubi.
Osobito su dojmljivi tužbalice-prijekori (»Improperies«) u kojima se čuje Božje pitanje: „Puče moj, što učinih tebi?“ Bog svome narodu govori što je sve za njega učinio, a on mu je ipak uzvratio razapinjanjem
Treći dio liturgije je pričest, i to s hostijama koje su posvećene na Veliki četvrtak. Nakon toga se iznosi Presveto (Kristovo tijelo u pokaznici) iz crkve, kao znak Kristove smrti.
Crkva zatim uranja u tišinu iščekivanja Uskrsnuća.
Izvor:Narod.hr
Autor: Petar Horvatić/Foto:fah
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Prikazano 12 od 43154 članaka.
