General Glasnović: Ljudi bježe u funkcionalne države, Hrvatska vlada treba brinuti za povratak hrvatskih izbjeglica

04.10.2016. 10:47:35

Koliko će izbjeglica biti preraspoređeno iz ostalih europskih zemalja u Hrvatsku? Hoće li Mađarska nakon referenduma odbiti kvotu koja joj je dodijeljena? Kada možemo očekivati novi migrantski val? U emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala na HRT-u gostovali su general Željko Glasnović, nezavisni saborski zastupnik, Igor Tabak, stručnjak za sigurnost i Gordan Bosanac, aktivist iz Centra za mirovne studije, GONG-a i drugih tzv. nevladinih udruga. Propust je naše države da javnost nije obaviještena o kojem se broju ljudi radi, rekao je Igor Tabak o obveznim kvotama Europske unije za prihvat izbjeglica. Prošlogodišnji val izbjeglica bio je jako sretan kada bi produžio dalje iz Hrvatske, ali kada bi ljudi ostajali i kada bi ih bilo više- tada se javljaju razni potencijalni problemi, smatra. Primjerice, jako je teško pronaći profesore u školama koji bi s djecom radila na stranom jeziku. Tabak je napomenuo da bi Hrvatskoj, kako bi ispunila obvezujuće kvote, veliki problem mogao biti kako zadržati ljude kod nas. Ti ljudi ne žele bit u Hrvatskoj, njima je cilj Njemačka ili Švedska. Za izbjegličku krizu je rekao da se godinama ranije, u nizu aspekata, moglo vidjeti da je to problem koji se polako diže na horizontu i dolazi. igor-tabak Željko Glasnović rekao je da je Turska s pravom gnjevna na EU jer je najveći teret izbjegličke krize preuzela na sebe. Nema previše straha da će se kod nas previše njih zadržati, smatra. Ljudi bježe u funkcionalne države, ovo je još disfunkcionalna država. Hrvatska vlada se treba prvenstveno brinuti za povratak hrvatskih izbjeglica. Rekao je kako hrvatska vlada ima mandat da se brine o tim Hrvatima, a ne o azijskim ekonomskim imigrantima. Gdje je povratak hrvatske dijaspore, gdje su ti ljudi? Nadodao je da u ovakvu paradajz republiku nitko neće doći. Gordan Bosanac prokomentirao je Dublinski sporazum, prema kojem izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji u koju uđu, u suprotnom ga zemlja u koju je stigao kasnije vraća natrag u onu u kojoj je prvi put registriran. Dublinski sporazum nije napravljen za situaciju humanitarne krize kada je u Europsku uniju ušlo milijun ljudi, on funkcionira ako dnevno ulazi pet do šest tisuća ljudi. Prema takozvanoj kvoti solidarnosti, Hrvatska mora preuzeti 1600 izbjeglica, a dosad ih je preuzela 14, objasnio je. Smatra da je najveći vanjskopolitički promašaj EU-a to što se dovela u situaciju da je Turska može reketariti. Gosti su se dotaknuli tema militarizacije i uloge vojske u zaštiti državnih granica. Hrvatska vojska ima ukupno dvije brigade, a planirani broj od 15 tisuća pripadnika je jako malo, rekao je Tabak. Bosanac se nadovezao i rekao da je vojska koja ide na ljude, koji bježe od ratova, potpuno promašen način upravljanja izbjegličkom krizom. gordan-bosanac Bosanac se osvrnuo na referendum u Mađarskoj i rekao da neki ljudi prvenstveno iz straha prema izbjeglicama reagiraju vrlo ksenofobično. U Mađarskoj se već dvije godine vodi iznimno negativna kampanja protiv izbjeglica i Orban nije uspio odraditi referendum, rekao je. Bosanac smatra da ondje, kao i u Hrvatskoj, postoje dvije razine- zagovaraju se nekakve restriktivne politike, dok je narod ok. Glasnović je rekao da u Mađarskoj oni koji su izašli na referendum i glasovali protiv obvezujućih kvota – nisu idioti. Dodao je da su sve priče o ljudskim pravima samo floskule. Na upit voditelja hoće li dignuti ruku za Plenkovićevu vladu, pri kraju emisije, Glasnović je rekao da ne zna kakva je njegova ideja vođenja države i da ne može sebe upucati u nogu. Želi vidjeti strateške planove, kakve su ideje vođenja države a neke su stvari za njega neprihvatljive. General Glasnović na samom kraju podsjetio je da smo vidjeli kako smo imali multikulturalno društvo od 1945. nadalje pa što se je dogodilo.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.