Vijesti
General Slobodan Praljak - Kako se preglasavanjem donose presude
Podijeli:

Na statusnoj konferenciji o stanju u žalbenom postupku na suđenju bivšim čelnim ljudima Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, optuženi Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milovoj Petković, Bruno Stojić kao i Valentin Ćorić nisu imali primjedbi na zdravstveno stanje, dok je pak Berislava Pušića koji je na privremenoj slobodi zastupao njegov odvjetnik putem video veze.
Ipak, optuženi Praljak imao je primjedbe na način donošenja presuda preglasavanjem, odnosno na situacije u kojima dvojica sudaca preglasa trećeg, a krivica se pak dokazuje “van razumne sumnje”, prenosi Sense Agency.
Pritom se poslužio i postotcima pa je upozorio kako dvoje sudaca, što je 66 posto vijeća bude uvjereno da je netko kriv, dok ostatak, odnosno 33 posto vijeća sumnja ili pak ima drugačije mišljenje.
Odluke Vijeća
Stoga je Praljak naglasio kako je to sukob logike jer konstatacija “van razumne sumnje” ne može biti 66 posto, osim ako se pokaže da sudac koji je imao drugačije, odnosno suprotno mišljenje nema razum. Praljak je na statusnoj konferenciji naglasio kako nije uspio, i pored konzultacija s pravnicima, naći odgovor i argumente prema kojima bi 66 posto vijeća, odnosno utvrđene krivice bilo u skladu sa načelom da krivnja mora biti dokazana “van razumne sumnje“.
Međutim, sudac Carmel Agius odgovorio je Praljku kako on kao sudac nema funkciju davati savjete stranama u suđenju pa je kazao kako Praljak za to pitanje mora tražiti savjet od svojih pravnih savjetnika. No, dodao je kako se odluke u Haškom tribunalu donose ili većinom glasova ili jednoglasno te kako se ne može gledati na ovu tematiku na način na koji je to Praljak postavio.
Ulaganje žalbi
Podsjećamo, predmet protiv Jadranka Prlića i ostalih visokih dužnosnika Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i HVO-a ušao je u posljednju žalbenu fazu, a samim tim započelo je i vrednovanje žalbenih podnesaka odvjetničkih timova u kojima su obrane optuženih pokušale dokazati kako nije bilo tzv. udruženog zločinačkog poduhvata kao i sustavnog napada HVO-a s ciljem stvaranja etnički čistih područja u BiH.
Iz ranijih istupa odvjetnika već se znalo kako će se žalbe fokusirati na
obaranje teze udruženog zločinačkog pothvata kao i teze o etničkom čišćenju, međunarodnom sukobu i okupaciji. Između ostalog, obrane su navele kako je došlo do krivog tumačenja namjere i svrhe osnivanja Herceg Bosne, kao i HVO-a, a i samim tim i načina funkcioniranja institucija, odnosno političkih struktura, vojske i administracije. Prvostupanjska presuda je objavljena još krajem svibnja 2013. godine na čak 2629 stranica u šest svezaka i s četiri dodatka – izdvojenim mišljenjima sudaca. Tom presudom šestorka je nepravomoćno osuđena na ukupno 111 godina zatvora. Bivši predsjednik Vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik Vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.



