Glasnović: “Šimić spava, ali IZDAJA ne spava”

30.01.2017. 10:22:31

Zastupnik u Hrvatskom saboru i umirovljeni general Željko Glasnović objavio je na svojem facebook profilu objavu s priloženim dokumentima u kojima Državno odvjetništvo  Republike Hrvatske šalje “molbu” Hrvatskom državnom arhivu i Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru kojim “moli” odobrenje za pregled tajnih dokumenata predstavnicima Tužiteljstvu Bosne i Hercegovine na temelju kojih danas to isto tužiteljstvo pokušava Hrvatsku optužiti za vojnu agresiju na Bosnu i Hercegovinu. S pravom se general Glasnović pita da li je ovim postupkom ugrožena nacionalna sigurnost Republike Hrvatske te tko treba snositi odgovornost za to. Institucije Republike Hrvatske moraju napokon odrediti nacionalnu strategiju Republike Hrvatske te napraviti trajni otklon od balkanskih regionalnih “druženja” te svoju politiku usmjeriti prema srednjoj Europi, prema Višegradskoj skupini, odnosno Europi od Jadrana do Baltika kojoj i civilizacijski i kulturno i povijesno Hrvatska pripada, a prema “balkanskom kotlu” treba odrediti smjernice za vanjskopolitičko djelovanje kojim će kao članica Europske unije kreirati politiku na tom nesretnom Balkanu, a ne dozvoliti da taj isti zaostali i nerazvijeni Balkan određuje smjer politike koja će se kreirati u Zagrebu. Željko Glasnović: “Dok ozbiljne države čuvaju sadržaje tajnih dokumenata desetljećima nakon povijesnih događaja kako ne bi narušile svoju nacionalnu sigurnost Hrvatska dijeli dokumentaciju kao prodavač kikirikija na nogometnoj utakmici. Ta praksa još od mandata bivšeg predsjednika, suradnika udbe i ne tako spretnog lažljivca Stipe Mesića traje do danas. I onda se čudimo zašto tajni i strogo povjerljivi dokumenti završavaju u Beogradu. Na spisku su tisuće dokumenata koje su potpisivali zapovjednici hrvatskih snaga sve do potpisivanja Daytonskog sporazuma. Sjećamo se čuvenog hajduka Andrijice Šimića i njegove sudbine. Nakon veleizdaje u Imotskom 14. siječnja 1871.g, tridesotogodišnje robije i smrti Šimića jedan pjesnik je napisa: Šimić spava, ali izdaja ne spava. Retoričko pitanje: Zvuči li to poznato?” Na popisu osumnjičenih osoba uz generala Željka Glasnovića nalaze se i Ilija Nakić, Dario Sušić, Vlado Jurčević, Jure Francetić, Predrag Mandić, Ivo Turalija, Boško Papić, Zoran Marelja i Stanko Sopta. Istrage protiv navedenih hrvatskih branitelja, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je pokrenulo zbog mogućih počinjenih kaznenih djela ratnih zločina protiv civilnog stanovništva, a koji su kao pripadnici Hrvatskog vijeća obrane na području općine Kupres, Jajce, Šipovo, Mrkonjić Grad i Banja Luka. Ovim postupkom odgovorne osobe u Državnom odvjetništvu RH su direktno ugrozile nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske. Iako se radi o području s kojeg su velikosrpske snage 4 godine kontinuirano vršile napade na Republiku Hrvatsku te počinili brojne ratne zločine protiv civilnog stanovništva Sjeverne Dalmacije, Like, Korduna, Banovine i zapadne Slavonije. S područja gdje su kontinuiranim topničkim napadima ubijeni i brojni civili i počinjeni stravični zločini s elementima genocida i etničkog čišćenja od bosansko-hercegovačkog Kozarca do posavskog i pounskog dijela Hrvatske. Za zločine za koje do danas Državno odvjetništvo nije našlo način, a ni nije imalo posebnu želju za osudom velikosrpskih zločinaca. Državno Odvjetništvo pod tadašnjim upravljanjem Mladena Bajića ovim postupkom nanijelo je nesagledive štetne posljedice za budućnost Republike Hrvatske, iako je navedenom akcijom spriječen veliki genocid, a za koju Tužiteljstvo BiH pokušava “kazniti i osuditi” one koji su spriječili ponavljanje srebreničkog genocida u Bihaćkom džepu. Kako je naglasio u svojem citatu i saborski zastupnik Željko Glasnović, mnoge žrtve danas “spavaju” samo Izdaja ne spava.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.