Globalni sporazum o migraciji ili Marakeški sporazum

06.03.2020. 17:01:00

Ovih dana kad možemo ponovo govoriti o eskalaciji migracija naroda, migranata, ali u znatnoj manjoj mjeri izbjeglicija iz Sirije, gdje je stanje stvarno kaotično. Prisjetimo se ono, što je ministar MUP-a gosp. Davor Božinović potpisao u Marakeshu, a poslužila nam je Wikipedia:

Globalni sporazum o migraciji ili Marakeška konvencija skraćeno je ime predloženog ugovora UN-a, punog imena Globalni sporazum za sigurnu i urednu migraciju.[1]

UN je pokrenuo inicijativu djelomično kao odgovor na Europsku migracijsku krizu, započetu 2015. godine. Analize potaknute europskom migracijskom krizom pokazale su da redovnim migracijama koje uvijek postoje na svjetskoj razini, ratom izazvane migracije mogu poslužiti kao uzor i primjer da je moguće migrirati u države s višim standardom, tj. ratom izazvane migracije intenziviraju ekonomske migracije.

U rujnu 2016. sve 193 članice UN-a donijele su neobvezujuću deklaraciju o migrantima, predsjednica Hrvatske tada je izjavila: "Hrvatska je na pomoć izbjeglicama potrošila 20 milijuna eura. ".[2]

U prosincu 2017. SAD su se prve povukle iz UN-ove inicijative, tumačeći kako je UN-ova inicijativa "nekompatibilna sa suverenošću SAD-a".[3]

Kako se približava konferencija u Maroku, zakazana za 10. i 11. prosinca 2018.[4], na kojoj bi nazočne članice UN-a trebale prihvatiti sporazum, i druge države pronalaze sve brojnije zamjerke predloženom sporazumu te se povlače: Mađarska u srpnju 2018.[5], Austrija u listopadu 2018.[6]

Suverenističko odbacivanje UN-ova sporazuma najavila je i predsjednica RH 31. listopada 2018.: "Budite sigurni da neću potpisati ‘Marakeški sporazum’".[7]

Splitu su građani i inicijativa Hrvatski bedem održali prosvjed "Stop Marakeškom sporazumu" 9. prosinca 2018. Na povorci od HNK do Rive u prosvjedovali su protiv potpisivanja Marakeškog sporazuma i svih posljedica što on donosi.

Sporazum je podržalo manje zemalja u Marakešu10. prosinca 2018. nego što je počelo rad na njemu. Najmanje šest zemalja članica Europske unije, uglavnom bivših komunističkih zemalja istočne Europe, odbacilo je pakt, uz ČileSAD i Australiju.[8] Nije bilo službenog glasovanja.[9] "Pariz gori, London je u krizi, a Marakeški globalni sporazum o migracijama mrtav je i prije nego što je uopće potpisan", poručio je Steve Bannon, bivši glavni strateg Bijele kuće.[10]

Protivnici Globalnog sporazuma o migracijama kao najveće zamjerke navode "zadiranje u suverenitet država, izjednačavanje legalnih i ilegalnih migracija te strahuju od nekontroliranog priljeva migranata", dok zagovornici pozivaju na "potrebu zajedničkog upravljanja migracijama i bolju zaštitu ljudskih prava".[11]

Wikicitati „Ovaj Globalni sporazum izražava našu kolektivnu predanost poboljšanju suradnje oko međunarodnih migracija. Migracija je dio ljudskog iskustva kroz povijest, a mi prepoznajemo da je izvor blagostanja, inovacije i održivog razvoja u našem globaliziranom svijetu, i da se ti pozitivni učinci mogu optimizirati poboljšanjem upravljanja migracijom.”
(točka 8.)
Wikicitati „On nastoji stvoriti pogodujuće uvjete koji omogućavaju svim migrantima da obogaćuju naša društva svojim ljudskim, ekonomskim i socijalnim sposobnostima.”
(točka 12.)

Taj dokument ne treba ratifikaciju u državama koje su na njemu radile, što znači da neće proći saborsku proceduru koja podrazumijeva raspravu, njegovo usvajanje, a potom i potpis predsjednice.[12]

Što točno piše u Globalnom sporazumu?

Global Compact utvrđuje osnovna načela upravljanja redovitom migracijom, a među njima su najvažnija nacionalna nacionalna suverenost, neobavezujuća priroda dokumenta u međunarodnom pravu, poštivanje osnovnih ljudskih prava, vladavina zakona i međunarodna suradnja.

Nakon toga predstavljena su 23 cilja i predložen je katalog mjera koje doprinose sigurnoj, urednoj i redovitoj migraciji. Evo nekih od njih:

  • važnost prikupljanja točnih podataka o migrantima;
  • djeluje u izvoru protiv svih čimbenika koji potiču ljude da napuste svoje domove;
  • suradnja u području zaštite i upravljanja granicom;
  • definiranje redovnih ruta migracija i njihovu dostupnost i osiguravanje da migranti posjeduju važeće identifikacijske dokumente;
  • pružanje medicinske pomoći i spašavanje od zdravstvenih i opasnih situacija;
  • suzbijanje ilegalnih migracija, organiziranog kriminala, krijumčarenja i trgovine ljudima, ropstva itd .;
  • izbjegavati rasizam, ksenofobiju i drugu diskriminaciju migranata;
  • olakšavanje povratka migranata u domovinu;
  • jačanje međunarodne suradnje i globalnog partnerstva za sigurne, uredne i redovite migracije.

U Hrvatskoj se govorilo i protiv ovog Sporazuma, smatrajući ga štetnim za nacionalne interese države. I danas kada nam opet na vrata kuca kriza s migrantima, jer Turci su popustili na granicama i za očekivati je da će dio tih ileganlnih migranata doći na hrvatske granice. Samo postavljaju se pitanja, kuda iz Hrvatske? Hrvatska je omeđena sa svih strana žilet žicom. Mađarska, Austrija, Slovenija, oni žele pokoriti Euorpu. I dok vlast vodi raspravu smije li ili može li vojska na naše granice, a upozoravalo se na ovu situaciju:

Za kraj, turski premijer Tayyip Erdoğan, drži se svoje politike, EU šalje po koji put financijsku pomoć u Grčku, pa čak i naši policajci odlaze na Tursko-Grčku granicu, no jesu li svi svijesni, da to neće riješiti problem. Ovo je gašenje vatrice, a požar će se rasplamsati. U Siriji je rat, a najmanje sirijaca ima među izbjeglicama, jer ove ostale ne znam kako osloviti. Jednostavno nema tu puno mudrolije, a nacionalni interesi bi trebali uvijek biti na prvom mjestu, a sredstva? Hrvatska je za vrijeme Domovinskog rata i rata u BiH, imala izbjegličku krizu, ali to su bile stvarne izbjeglice i prognanici. Ovo danas, malo izbjeglica puno više ilegalaca.

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: Dražen Šemovčan Šeki/Foto:fah

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.