Grabar-Kitarović i Vučić sudjelovali su na otvorenju Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2016. Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović i srbijanski premijer Aleksandar Vučić sastali su se na marginama Međunarodnog sajma gospodarstva u Mostaru, a razgovaralo se, kako neslužbeno doznaje Hina, o bilateralnim odnosima dviju država, no ne i o pregovorima Srbije o ulasku u Europsku uniju.

Razgovaralo se o odnosima dviju zemalja, a susret je trajao desetak minuta, doznaje Hina.

Grabar-Kitarović i Vučić sudjelovali su na otvorenju Međunarodnog sajma gospodarstva Mostar 2016. ''Mislim da smo u zadnjh godinu dana imali poteškoće koje valja premostiti. Imali smo izbore pa je retorika bila malo jača. Nadam se smiriti napetosti i zajedno se suočiti sa sigurnosnim ugrozama. S Pahorom idem u makedoniju da vidimo kakvo je stanje na granici s Grčkom i posjetimo naše policajce. Mislim da moramo surađivati i zajedno raditi i nadići razlike koje postoje. Važno je međusobno poštovanje i uvažavanje te treba voditi računa da je na dobrobit nas da se i kao političari ponašamo odgovorno'', rekla je Grabar Kitarović nakon susreta, prenosi N1. ''Ako pogledate odnose na ovom prostoru jugoistočne Europe prije 20 godina postigli smo velik napredak ali ima razdoblja kad se vratite nažalost unatrag. Iznenađena sam i u Hrvatskoj podjelom i ideologizacijom svakog aspekta života. Svi naši građani žele posao i plaću. Moramo zadržati mlade ljude. Moguće je i vidjet ćete iskorake uskoro. U Sarajevu će u svibnju biti sastanak Brdo-Brijuni i tada ćemo opet razgovarati'', rekla je ona. Upitana o odnosima Srbije i Hrvatske predsjednica kaže kako nisu tako napeti kao što se čine. ''Ne bih rekla da su napeti. Postoji retoričko sučeljavanje. Bitno je razumijevanje i kako urediti zemlju da ona bude za većinski narod, ali i za manjine da se osjećaju sigurno'', kazala je. Trenutno najveće opterećenje u odnosima dviju zemalja jest to što Hrvatska nije dala zeleno svjetlo za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava u pregovorima EU-a sa Srbijom. Hrvatska traži da Beograd ukine regionalnu nadležnost za ratne zločine, osigura prava hrvatske manjine u Srbiji i ostvari punu suradnju s Haškim sudom.