Hrvatska predsjednica će u Europskom centru Solidarnost u Gdanjsku, gradu u kojem je "najveća klaonica u povijesti" i počela, nazočiti konferenciji pod nazivom "Nasljeđe Drugog svjetskog rata, 70 godina poslije" Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u četvrtak će u Gdanjsku sudjelovati na svečanosti obilježavanja 70. godišnjice završetka Drugog svjetskog rata koju za čelnike Europske unije organizira poljski predsjednik Bronislav Komorowski, a na poluotoku Westerplatte počast vojnicima palima u borbi protiv nacizma odat će i francuski predsjednik Francois Hollande, njemački predsjednik Joachim Gauck, litavska predsjednica Dalia Grybauskaite, latvijski predsjednik Andris Berzins, estonski predsjednik Toomas Hendrik Ilves i brojni drugi šefovi država. Hrvatska predsjednica će u Europskom centru Solidarnost u Gdanjsku, gradu u kojem je "najveća klaonica u povijesti" i počela, nazočiti konferenciji pod nazivom "Nasljeđe Drugog svjetskog rata, 70 godina poslije" i panelu "Europska integracija kao lekcija iz Drugog svjetskog rata. Značenje integracije danas", dok će se u večernjim satima, sve do nešto iza ponoći, održavati službene svečanosti u spomen na pogibiju više od 50 milijuna ljudi diljem svijeta, među kojima šest milijuna Poljaka. Na poluotoku Westerplatte, na obali Baltičkoga mora, gdje je 1. rujna 1939. bez prethodne najave njemački ratni brod "Schleswig-Holstein" otvorio vatru na poljsku vojnu bazu i tako je otpočela prva bitka europskog poprišta Drugoga svjetskog rata, poljskim braniteljima u čast podignut je golemi 25 metara visok spomenik od 236 granitnih blokova. Drevni hanzeatski grad bremenit poviješću, Gdanjsk je 70-ih godina bio središte otpora komunističkoj vlasti a 1980. mjesto osnutka prvog nekomunističkog sindikata Solidarnost u tamošnjem brodogradilištu na čelu s Lechom Walesom. Europski čelnici će svečanost u povodu 70. godišnjice završetka II. svjetskog rata iskoristiti i za posjet Spomeniku radnika brodogradilišta poginulih 1970. i paljenje svijeća podno spomenika. Europski bojkot tradicionalnog okupljanja u Moskvi Tradicionalno okupljanje svjetskih čelnika za Dan pobjede nad nacističkom Njemačkom održava se u Moskvi, no parada 9. svibnja na moskovskom Crvenom trgu, na kojem se očekuje spektakl uz sudjelovanje 16.000 vojnika, 150 zrakoplova i dvjestotinjak oklopnih vozila, među kojima i najnoviji borbeni tenk Armata T-14, bit će zapamćena po europskom bojkotu i odsutnosti američkog predsjednika Baracka Obame, u znak prosvjeda protiv ruske uloge u ukrajinskom sukobu. Njemačka kancelarka Angela Merkel našla je kompromisno rješenje - neće nazočiti paradi, ali će dan poslije, 10. svibnja, položiti vijenac ispred Groba neznanog vojnika kraj Kremlja. Taj godišnji događaj u Moskvi, podsjećaju analitičari, simbolizirao je pomirbu Istoka i Zapada, a na njemu su redovito sudjelovali američki, njemački i ostali zapadni čelnici, prisjećajući se dvadesetak milijuna Sovjeta stradalih u borbi protiv nacizma. Europsko nepojavljivanje će, međutim, značiti da će ruski predsjednik Vladimir Putin pobjedu nad nacizmom u Velikom domovinskom ratu proslaviti u društvu nekih od najnemilosrdnijih diktatora, među kojima su, kako javljaju svjetski mediji, srednjoazijski despoti, uključujući predsjednika Uzbekistana Islama Karimova i turkmenistanskog predsjednika Gurbangulija Berdikuhamedova. Uz predsjednike Indije i Kine, JAR-a i drugih afričkih zemalja, na Crvenom trgu će se pojaviti i predsjednik Srbije Tomislav Nikolić. Glasnogovornik kancelarke Merkel Steffen Seibert još je u ožujku izjavio da "s obzirom na postupanje Rusije u istočnoj Ukrajini i na Krimu, nazočnost na vojnoj paradi ne bi bila primjerena". Zbog Ukrajine se Rusija nalazi na udaru sankcija EU-a i SAD-a. "Bojkot europskih čelnika i nesudjelovanje na Putinovoj proslavi ne čudi. Ruska diplomacija pokušala je u Moskvi okupiti što više čelnika EU-a jer im je to važno, ali su djelovali i u smjeru stvaranja pukotina, što su djelomično i uspjeli. Ovo je očekivana odluka i simbolični otpor vodećih čelnika EU-a Rusiji", izjavio je politički analitičar Vlatko Cvrtila. Po njegovim riječima, Uniji je za sada važno da Rusija ne poduzima daljnje radikalne korake u Ukrajini, ali, kako ocjenjuje, ovaj "hladni mir" ili "zamrznuti sukob" u Ukrajini morat će ozbiljnije doći na dnevni red. Komorowski iskoristio spor za alternativnu proslavu u Gdanjsku Prošlogodišnji Dan pobjede Putin je proslavio raskošnim svečanostima ne samo u Moskvi već i krimskom Sevastopolju, gdje je na netom anektiranom ukrajinskom teritoriju poručio da je "pobjeda sovjetskih veterana protiv nacista bila inspiracija za rusko zauzimanje Krima". To rusko povezivanje pobjede u II. svjetskom ratu sa sukobima u Ukrajini izazvalo je dodatnu nelagodu kod zapadnih čelnika pa je Moskva za šefove država EU-a postala sporno mjesto, što je iskoristio šef poljske države Komorowski čija je zemlja sad domaćin alternativne proslave. Otkad je Rusija lani anektirala dio Ukrajine, napetost raste i u trima baltičkim državama koje se pribojavaju da bi mogle biti sljedeće na redu jer i u tim zemljama žive brojčano velike ruske manjine. NATO je u ponedjeljak u Sjevernome moru započeo najveće protupodmorničke vježbe u povijesti, u koje je prvi put pozvana i neutralna Švedska.