O iskustvima korištenja arhivske građe, Hasanbegović će razgovarati i sa ministrima kulture zemalja bivšeg istočnog bloka kao i sa veleposlanicima tih zemalja u Hrvatskoj.
– Prije izrade nacrta stručne skupine s kojom kao udruga surađujemo (povjesničari, pravnici, sociolozi, etičari…) te otvaranja javne rasprave, članovi Udruge neće se izjašnjavati niti izlaziti s detaljima samog prijedloga. Ali smisao zakona nije u obračunu s pojedincima već u razumnom i objektivnom suočavanju s poviješću i s negativnim naslijeđem totalitarnog komunističkog režima – kaže Esih.
Ono što je poznato iz njenih prijašnjih intervjua jest to da će najvažniji dio zakona biti onaj u kojem se govori da svi oni koji su proizašli iz bivšeg komunističkog sustava, posebice ako su bili u poziciji donošenja odluka na štetu nepodobnih pojedinaca, ne bi smjeli imati utjecaj u današnjem hrvatskom društvu.
– Gotovo svakodnevno svjedočimo da imamo problem s ljudima iz iste Udbine mreže, odnosno novim ljudima koje su ovi putem sustava proizveli i koji su usvojili istu metodologiju rada. Stoga argument da su, primjerice, suradnici i dužnosnici Udbe danas u godinama kada su jedva živi ili to više nisu i da se radi o izmišljenome lovu na vještice, zapravo ne stoji. Isto tako i mimo te Udbine suradničke mreže postoje ljudi koji su se ogriješili o ljudska prava i slobode drugih, a u svoju vlastitu korist te njihovo djelovanje nije i ne smije ostati tajna. I za takve će se naći mjesta u ovome zakonu, a onda ga neće smjeti biti u tijelima državne vlasti, pojasnila je Esih u intervjuu Maxportalu u listopadu prošle godine.
Aktualni ministar Hasanbegović u studenom prošle godine u emisiji Bujica iznio je svoj stav o tom pitanju rekavši da je lustracija nužna, posebno nakon slučaja Lex Perković.
– Zbog proizvodnje sustavnoga zaborava treba javnost podsjetiti da je jedna od stvari po kojem će Milanovićeva vladavina ostati zapamćena tzv. Lex Perković, a to je pokušaj onemogućavanja primjene europskog uhidbenog naloga zbog zaštite osumnjičenih jugoslavenskih tajnih službi. Pokazuje da je lustracija nužna i temeljni preduvjet za društvenu katarzu i suočavanje s baštinom jugokomunizma i njegovih posljedica do danas”, kazao je Hasanbegović.
U Hrvatskoj je još 1999. postojala ideja da se donese sličan zakon, ali je tada vladajući HDZ to odbio. Postojala je Komisija koja je predlagala donošenje zakona, ali i Vijeće kojem su bili Vice Vukojević i Bože Vukušić.
Vukušić danas kaže da se tadašnji vrh stranke vjerojatno bojao da i njih ne zahvati takav zakon. Međutim, sadašnji vrh HDZ-a, na čelu s Tomislavom Karamarkom, nekoliko je već puta javno govorio o potrebi donošenja zakona.
– Lustracija nije lov na pojedine ljude, nego promjena društvene klime i zauzimanje za istinu, naša je odluka da ne želimo imati posla s vrijednostima prije 90-ih godina-, stav je predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.