Hrvatska je, prema podatcima s kraja 2016. godine, isplaćivala oko 23.600 mirovina na temelju sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu I danas velik dio hrvatske javnosti zamjera državi, odnosno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, isplatu mirovina pripadnicima bivše Jugoslavenske narodne armije i sudionicima Narodnooslobodilačkog rata. Hrvatska je, prema podatcima s kraja 2016. godine, isplaćivala oko 23.600 mirovina na temelju sudjelovanja u Drugom svjetskom ratu, na bilo kojoj strani i u bilo kojoj vojsci. Naime, na osnovi važećih zakona, osobama kojima je prestalo svojstvo vojne osobe u bivšoj JNA do 31. prosinca 1991. i koje su imale prebivalište u Hrvatskoj, a kojima je Zajednica vojnih osiguranika u Beogradu obustavila isplatu mirovine i nisu se ogriješile u kaznene propise RH preuzeta je isplata mirovine u visini 63,22 posto od mirovine koju su ti korisnici imali u prosincu 1991. godine. Zavod u svojim evidencijama nema podatak o mirovinskom stažu za ovu kategoriju korisnika mirovina, niti je od Zajednice mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika u Beogradu preuzeta evidencija o mirovinskom stažu pripadnika bivše JNA. Sve ih je manje Hrvatska isplaćuje mirovine i pripadnicima Hrvatske domovinske vojske (domobrani, Ustaška vojnica te Oružnica NDH te bivši žandari od 1941. do 1945. godine), a i njih je, kao i “vojnih lica JNA” iz dana u dan sve manje na listama za isplatu mirovina. Naime, prema podatcima HZMO-a, u samo godinu dana, od 31. prosinca 2015. do 31. prosinca 2016. broj bivših domobrana koji su primali mirovinu iz proračuna RH smanjio se za 1120 i početkom 2017. mjesečna mirovina u prosječnom iznosu od 2270 kuna isplaćivala se za njih 7011. Broj pripadnika bivše JNA u tom se razdoblju smanjio za 586 te ih mirovinu sada prima još 7194 u prosječnom iznosu od oko 3000 kuna. Sudionika Narodnooslobodilačkog rata znatno je više - 15.726 (2247 manje nego krajem 2015.), a njihova prosječna mirovina koju isplaćuje RH iznosi 2660 kuna mjesečno. Procjena je da se od tih 15.726 mirovina koje se isplaćuju na temelju sudjelovanja u NOR-u samo oko 6300 mirovina isplaćuje živućim borcima, a od tog broja ih oko polovina prima uvećane takozvane boračke mirovine. Krajem 2016. godine Hrvatska je isplaćivala 3155 starosnih mirovina s boračkim dodatkom. Riječ je o ljudima koji su nakon rata radili i ostvarili radni staž koji im je donio malu mirovinu. Ona se dopunjava s tim ratnim bonusom. Prosječan iznos takve starosne mirovine iznosi 3373 kune. Unuci partizana Preostalih gotovo 11 tisuća mirovina odnosi se na obiteljske mirovine, odnosno primaju ih uglavnom supruge preminulih NOB-ovaca. Supruga koja naslijedi boračku mirovinu u prosjeku prima 2437 kuna. Kada i ona umre, isplata mirovina prestaje. Nema priče o tome da se isplaćuje unucima, braći i sestrama. Oni nemaju pravo na obiteljske mirovine djedova i baka kako se ponekad u javnosti tvrdi. Prema posebnim propisima mirovinu primaju i bivši politički zatvorenici. Njih je sada u odnosu na kraj 2015. godine 264 manje - 3499 ih prima mirovinu u prosječnom iznosu od 3579 kuna. Posebni mirovinski propisi odnose se i na bivše službenike u saveznim tijelima bivše SFRJ, nakon što ih je dvoje preminulo tijekom 2016. godine, njih 43 prima prosječnu mirovinu od 3572 kune. Kada je riječ o onima koji su umirovljeni puno kasnije, posebni se propisi odnose i na 71.944 umirovljena hrvatska branitelja iz Domovinskoga rata (329 manje nego godinu dana ranije) koji prosječno mjesečno primaju 5075 kuna. Tu je i 32.627 (2331 više nego 2015.) branitelja koji su mirovinu stekli prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji iz 2005. godine (čl. 14., 21., 30., i 31., stavak 2) čija je mjesečna mirovina u prosječnom iznosu od 2195 kuna. Umirovljenih djelatnih vojnih osoba na popisu za isplatu mirovina u 2016. bilo je 14.484 ili 721 više nego 2015. godine, a prosječno im je isplaćeno 3490 kuna. Eduard SOUDIL

AKADEMICIMA 8500, A ISTARSKIM RUDARIMA 3589 KUNA MIROVINE Među korisnicima kojima država mirovine obračunava po posebnim uvjetima su i umirovljeni redoviti članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njih je 145 s prosječnom mirovinom od 8433 kune. Tu su i radnici profesionalno izloženi azbestu - njih 842 s mirovinom od 2900 kuna te radnici u Istarskim ugljenokopima “Tupljak” Labin (256 s mirovinom od 3589 kuna). Među njima su i umirovljeni zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor - njih je 648, a mjesečno im se prosječno isplaćuje 8414 kuna mirovine. Na popisu je i 128 članova Izvršnog vijeća Sabora, Saveznog izvršnog vijeća i administrativno umirovljenih javnih službenika koji mjesečno primaju oko 3000 kuna mirovine. S poslova razminiranja umirovljeno je 256 osoba, a mjesečna primanja iz mirovinskog fonda su im prosječno 4813 kuna. Na posljetku, posebni se propisi odnose i na radnike na poslovima ovlaštenih službenih osoba u tijelima unutarnjih poslova i pravosuđa, kojima je pravo na mirovinu priznato prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, PS i OSO - njih 9813 prima prosječno 3845 kuna mirovine, a radnici na poslovima policijskih službenika, ovlaštenih službenih osoba pravosuđa i službene osobe s posebnim dužnostima i ovlastima u sigurnosno-obavještajnom sustavu RH kojih je 6945 mjesečno dobivaju 3758 kuna mirovine.

 

3579 kuna prosječni je mjesečni iznos mirovine bivših političkih zatvorenika 2900 kuna mirovine primaju umirovljeni radnici koji su za radnoga vijeka bili profesionalni izloženi azbestu