Hrvatska na začelju EU: Navodnjava tek 2,5 posto poljoprivrednih površina

Hrvatska je po navodnjavanju na začelju Europske unije, jer navodnjava tek 2,5 posto poljoprivrednih površina, ističe se u analizi konzultantske tvrtke Smarter u kojoj smatraju da treba osmisliti mjere kojima bi se potaklo poljoprivrednike na korištenje navodnjavanja.

“U Hrvatskoj se površina na kojima je omogućeno navodnjavanje, kada se u obzir uzmu i ranije izgrađeni sustavi, procjenjuje između 23 i 26 tisuća hektara, odnosno između 2,1 do 2,4 posto poljoprivrednog zemljišta u uporabi (od 1.08 milijuna hektara)”, istaknuli su iz Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredno-prehrambeni sektor za Novac.hr.

Napominju i da, iako je od 2005. do sada u izgradnju sustava uloženo oko 1,3 milijarde kuna, od ukupno za 15 godina predviđenih 4,5 milijarde kuna, na njih se i dalje spaja zanemarivo mali broj poljoprivrednika.

“To cijeli državni program navodnjavanja dovodi u pitanje”, ističu u Smarteru.

Podsjećaju da je Vlada još 2005. odobrila ˝Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama”, u kojem je predviđeno da će se do kraja 2020. navodnjavati 65.000 hektara ili oko 6 posto obradivih poljoprivrednih površina. Taj plan nije ispunjen i pokazuje sve nelogičnosti investiranja u ovaj projekt i poljoprivredu, napominju iz Smartera navodeći kako su do sada izgrađeni novi sustavi navodnjavanja na tek oko 14.500 hektara.

“U analizi navodnjavanja potrebno je razdvojiti dvije kategorije. Jedno su izgrađeni sustavi u koje država ulaže ogroman novac da ih uspostavi, dok su drugo podaci o stvarno navodnjavanim površinama do kojih je u Hrvatskoj gotovo nemoguće doći”, kazala je konzultantica Smartera Marina Kresoja.

Navodnjavanje ključno kako bi se razina prinosa povećala ili održala

Napominje i kako poljoprivrednici nisu još dovoljno razvili svijest o tome da je navodnjavanje jedna od ključnih melioracijskih mjera koja je zbog klimatskih promjena nužna kako bi se razina prinosa povećala ili održala na postojećoj razini.

“Na malen interes za spajanje utječu i visoke cijene opreme i priključaka na sustave, kao i usitnjenost površina, ali i nesigurnost dugoročnog zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta, što je često prepreka investiranju”, istaknula je Kresoja.

Kako se navodi u analizi, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve čiste pitke vode. Među 188 zemalja u svijetu po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku Hrvatska je na petom mjestu u Europi i na 42. mjestu u svijetu.

No, navodnjavanje, kao melioracijska mjera, u Hrvatskoj se malo primjenjivala i još uvijek se premalo primjenjuje bez obzira na bogate prirodne resurse – kvalitetna tla i obilje vode, ističe se.

Iz Smartera također naglašavaju kako je za Hrvatsku “poražavajuća i činjenica da su pojedini sustavi za navodnjavanje, koji su izgrađeni državnim novcem, već danas potpuno neiskorišteni, devastirani i zapušteni”.

Navode primjer sustava Opatovac u Vukovarsko-srijemskoj županiji u koji je uloženo oko 100 milijuna kuna i predviđeno je navodnjavanje preko 700 hektara poljoprivrednog zemljišta. No, već 10 godina taj sustav ne funkcionira i crpna stanica nikada nije puštena u rad odnosno ne navodnjava se niti jedan hektar površina.

Ulažu se veliki novci u sustav, a poljoprivrednici nisu spojeni na njega

“Unatoč ogromnim investicijama, one ne donose rezultate u pogledu priključenja na sustave i očekivani rast prinosa u proizvodnji, pa se opravdano postavlja pitanje zbog čega se ulažu ogromna sredstva u izgradnju sustava, ako se poljoprivrednici na njih ne spajaju i ako oni ostaju neiskorišteni”, kazala je Kresoja.

Stručnjaci Smartera smatraju da je potrebno napraviti analizu o tome koji su uzroci nekorištenja sustava te utvrditi stvarne efekte ovih ulaganja na proizvodnju.

Prema statističkim podacima EU-a, prosječni udio navodnjavanih površina na nivou EU-27 bez Njemačke i Estonije iznosi 6,7 posto, dok na razini mediteranskih zemalja iznosi čak 12,5 posto, navodi se u analizi.

Sa sadašnjih oko 2,5 posto površina pod navodnjavanjem Hrvatska je daleko ispod prosjeka EU, a još dalje od zemalja koje imaju sličnu klimu kao mi.

“Iako imamo plan i Nacionalni projekt navodnjavanja, on očito ne daje rezultate, a svaka nova sušna godina nas podsjeti da smo i u toj mjeri poljoprivredne politike podbacili”, ističu iz Smartera.

“Krenulo se s pristupom da je važno napraviti sustave, a što je dalje s njima, kao da državu koja ih gradi ne zanima jer se i dalje ne promišlja ozbiljno kako animirati velik broj poljoprivrednika da sustave koriste. Sadašnje stanje je takvo kao da se izgrade autoceste po kojima se u konačnici nitko ne vozi”, zaključuje se u analizi Smartera.