Vijesti Top vijest
Hrvatska u migrantskom suficitu: Hrvati u Njemačku, Sirijci k nama

Otvorila je oči Frau Merkel, nakon gotovo trogodišnje sinkope i imala što vidjeti. "Najozbiljnije vam kažem, ako nam ne pođe za rukom dati odgovore na izazove ilegalne migracije, tada će europski temelji biti dovedeni u pitanje" – poručila je ovih dana razbuđena kancelarka izabranom klubu europskih pučana na njihovoj klauzuri u Münchenu. U međuvremenu su prošle gotovo tri godine otkako je proglasila politiku "otvorenih vrata" prema velikom ilegalnom migrantskom valu u Europu.
Mnogo se toga otad promijenilo i u Njemačkoj i u EU. Promijenio se život u njemačkim gradovima, čije ulice zbog nelagode i straha ali i zbog stvarnih sigurnosnih rizika opuste čim padne mrak. U njemačkim sveučilišnim kampusima sve češće unajmljuju naoružane zaštitare, a studentima te osobito studenticama koji se vraćaju iz grada nakon što padne mrak, osiguravaju zaštitarsku pratnju. Kad siđete s vlaka ili iziđete iz kazališta, nazovete kampus i vaš "bodyguard" dolazi po vas. Njemačka politička scena klizi prema radikalizaciji: i lijevoj i desnoj. Frau Merkel je zapravo izgubila izbore, bila primorana na veliku koaliciju – nikad slabiji CDU s nikad slabijim SPD-om. Ako izostane unutarnja revitalizacija u obje tradicionalne stranke Njemačka klizi prema tzv. talijanskom scenariju u sljedećem izbornom krugu. Dakle prema nestanku tradicionalnih stranaka s političke scene i političkoj neizvjesnosti.
I kada danas Frau Merkel dramatično proglasi ilegalne migracije sudbinskim pitanjem Europe i pozove na spašavanje europske budućnosti, taj apel treba uzeti s velikom rezervom i dobro pogledati što on zapravo sadrži. Što podrazumijeva razvoj "sustava fleksibilne solidarnosti", uvođenje "istinske europske policije", stvaranje "sustava u kojem će svaka zemlja članica moći pružiti ono što je politički ostvarivo"? Ili izravnije: pokušava li to Frau Merkel pod plaštem spašavanja europske budućnosti, nametnuti svoju političku koncepciju federalizacije Europe, stvaranja europske naddržave, čemu se protive praktički sve države Nove postkomunističke Europe, osim Hrvatske, ali i sve više država Stare Europe.
Imajući u vidu njezinu političku viziju i rezultate u rješavanju prve velike migrantske krize – Angela Merkel je posljednja, koja ima politički legitimitet spašavati budućnost Europe od ilegalnih migranata. I ne bojim se da će njemačka kancelarka uspjeti nametnuti u željenom obliku svoj EU paket ostatku Europe. Ali se pribojavam za hrvatsku poziciju i hrvatsku budućnost u tim pogodbama i rješenjima. Pribojavam se jer je naš Herr Plenković jedan od posljednjih fanova Frau Merkel i njezine politike. A hrvatska je pozicija toliko različita od njemačke u svakom pogledu: i veličinom i gospodarskom i političkom snagom kao i zemljopisnim položajem. Hrvatska je sa zapadne (slovenske) i sjeverne (mađarske) strane schengenske EU ograđena žicom. Ima zapuštene i povremeno zategnute odnose s Mađarskom, problematične sa Slovenijom (to je kontinuitet bez obzira kakva bila buduća slovenska vlada). Premijer Plenković otvoreno simpatizira s njemačkom idejom federalne europske naddržave, nasuprot ideji EU kao zajednice suverenih država, koju promoviraju naši europski susjedi.
Žica još čvršća
U slučaju izvjesnog jačanja balkanskog migrantskog vala, i Mađarska i Slovenija će žicu na granici s Hrvatskom učiniti još čvršćom. S druge strane, Srbija i BiH nastoje istočne i jugoistočne hrvatske granice učiniti što poroznijim za novi migrantski val, koji usmjeravaju prema Hrvatskoj. U tome nema razlike između Vučića, Dodika, Izetbegovića i njihovih budućih nasljednika.
Tako stiješnjena između europske žice i balkanske migrantske rute, tako oslonjena na politiku Angele Merkel, koja nastoji spasiti sebe ne pitajući za cijenu, tako udaljena od vlastite konceptualno promišljene i proaktivne vanjske politike, uključujući i stavove o budućem razvoju EU i migrantskoj krizi, Hrvatska je u ozbiljnoj opasnosti da u sljedećoj fazi bude potopljena migrantskim valom. Njegovo je pokretanje izvjesno, osobito nakon što Erdogan obavi još jedne izbore i ponovo se jače posveti svojim neoosmanskim ciljevima na Balkanu. Doduše, može se to gledati i optimistički, kroz ružičaste naočale premijera Plenkovića: Erdogan pošalje nama desetke tisuća Afganistanaca, Pakistanaca, Iračana. Mi pošaljemo Frau Merkel desetke tisuća Hrvata. Ona nama vrati desetke tisuća Sirijaca, Afganistanaca, Pakistanaca iz prvog migrantskog vala. I brojke štimaju. Možda ćemo još biti i u plusu. U suficitu, rekao bi slavodobitno premijer.
Višnja Starešina / Slobodna Dalmacija
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
