Hrvatski eter na udaru srpskih cajki i grčkih sapunica

18.06.2013. 17:50:11

Naš dobro upućeni izvor tvrdi da za Prvu Srpsku televiziju u Zagrebu već tjednima - pa i u najvišim političkim krugovima, lobira bivši tv voditelj Dubravko Merlić. U intenzivnim kontaktima, Merlić zapravo govori o stranom, odnosno, 'grčkom' kapitalu, iako se stavra dojam da je riječ o poslovnoj kulisi koja treba poslužiti za ulazak srpskih cajki i grčkih sapunica u hrvatski eter.

Hrvatski nacionalni eter od jeseni će biti bogatiji za još jednog koncesionara, a zagrebačkim medijskim krugovima, poput prave bombe odjeknula je vijest o mogućem ulasku Prve srpske televizije na hrvatsko TV tržište.

Prema neslužbenim informacijama, natječajnu dokumentaciju za nacionalnu koncesiju u MUX-B za opći kanal preuzele su do sada ukupno tri zainteresirane medijske grupacije, a jedna dolazi i s Balkana. Prva srpska televizija sakrila se iza tvrtke Antenna televizija d.o.o. registrirane tek 14. ožujka ove godine s temeljnim kapitalom od svega 20.000 kuna. Grupacija koja se nastoji izboriti za nacionalnu koncesiju zasada nema čak niti svoj prostor pa je registrirana na adresi odvjetničkog ureda Šavorić i partneri u zagrebačkoj Gundulićevoj ulici! Vlasnik 'hrvatske' Antenne je tvrtka Antenna South East Europe B.V. registrirana u Nizozemskoj, a njezin vlasnik - Grk Minos Kirjaku vlasnik je Prve srpske televizije u Beogradu!

Naš dobro upućeni izvor tvrdi da za Prvu Srpsku televiziju u Zagrebu već tjednima - pa i u najvišim političkim krugovima - lobira bivši tv voditelj Dubravko Merlić. U intenzivnim kontaktima, Merlić zapravo govori o stranom, odnosno 'grčkom' kapitalu, iako se stavra dojam da je riječ o poslovnoj kulisi koja treba poslužiti za ulazak srpskih cajki i grčkih sapunica u hrvatski eter.

Gospodin Dubravko Merlić kratko nam je odgovorio kako nije ovlašten govoriti o ovoj temi te nas je u potrazi za odgovorima uputio na odvjetnički ured Šavorić i partneri.

Tamo su nas, pak, obavijestili da nam informacije može dati samo direktor, koji u to vrijeme nije bio u uredu, i to putem e-maila.

Što bi Grci radili u Hrvatskoj?

Među pitanjima koje smo namjeravali postaviti bilo je i ono koje zaokuplja mnoge - Što bi Grci radili u Hrvatskoj? Grčka je u velikoj krizi, slomljena štrajkovima i iznimnom eurofobijom. Aktualna grčka vlada prekinula je ovih dana čak i emitiranje nacionalnog TV-kanala, a privatne televizije izložene su velikim poslovnim problemima, otpuštaju ljude, provode mobbing i uz uvođenje političke cenzure egzistiraju isključivo na jeftinom zabavnom programu. Odgovor može biti i u pranju novca ili se radi samo o maski koja služi za srpski prijelaz europske granice, koja 1. srpnja dolazi na Bajakovo.

Europski mediji već su izvještavali i o netransparentnoj povezanosti bivšeg grčkog predsjednika Stefanosa Papadopulosa s kontroverznom kompanijom, a sklonost skrivanju pravog vlasništva Antenna je već pokazala i u samoj Srbiji, koja već mjesecima bruji o tome da se isti vlasnik skriva i iza B92 televizije, iako je to zakonom strogo zabranjeno. Upravo u Beogradu, trebala bi se i proizvoditi glavnina novog programa koji će se prikazivati u Hrvatskoj. Srpski glavni grad zamišljen je kao svojevrsno 'regionalno' produkcijsko središte: cilj je uštedjeti na troškovima i proizvesti što jeftinije formate - pa se s pravom mnogi već pitaju, kakve bi koristi od ustupanja nacionalnog etera Antenni imali hrvatski novinari, TV producenti, a u konačnici i državni proračun te građani i gledatelji?

O novoj nacionalnoj koncesiji u Hrvatskoj odlučuje Vijeće za elektroničke medije. Šest članova koje je izabrao Hrvatski sabor i još jedan kojeg će izabrati ovih dana, pred sobom imaju težak zadatak: paralelno s hrvatskim ulaskom u Europsku uniju, trebaju odlučiti o tome, hoće li nacionalni eter biti ustupljen vlasnicima sumnjivog i netransparentnog kapitala s istoka - tvrtci koja u ovome trenutku, u Hrvatskoj ne zapošljava nikoga, a skriva se iza jednog odvjetničkog ureda? Jedina prava 'legitimacija' Antenne za sada je program: ako samo na trenutak, zavirimo na njihove TV kanale u istočnim zemljama, građanima Hrvatske s punom sigurnošću možemo jamčiti da će od jeseni, pored turskih sapunica, moći gledati i grčke sapunice, a osim Gibbonija, Olivera i Hladnog piva moći će slušati i neke već zaboravljene izvođače, poput Dragane Mirković, Lepe Brene i Miroslava Ilića.

Antenna grupa

ANTENNA Grupa osnovana je 1988. godine u Grčkoj i u privatnom je vlasništvu obitelji Kirijaku. Sjedište Antenne se nalazi u Amsterdamu, dok Grupa posluje u Grčkoj, Cipru, Sloveniji, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Australiji.

U kolovozu 2000. godine, Antenna je kupila televiziju Nova u Bugarskoj za 3,6 milijuna $. 2008. godine ova kuća je prodana Modern Times Grupi za 620 milijuna eura. Antenna 2010. kupila televiziju Fox, free-to-air emitera od korporacije News. 2011. svoje poslovanje proširila je i na Crnu Goru kupnjom Pro TV kanala/FM stanice. Ove godine Antenna je najavila zajedničko ulaganje s Telekomom Slovenije u poslovanje i razvoj Planet TV u Sloveniji.

Generaln direktor Antenne za Jugoistočnu Evropu (ASEE) je Pavel Stančev koji ima više od 20 godina medijskog iskustva na pozicijama generalnog direktora u vodećim internacionalnim medijskim kompanijama, dok je u menadžmentu ANTENNA Grupe već devet godina. Stančev je bio direktor Antennine televizije Nova u Bugarskoj, a trenutno je na poziciji generalnog direktora Planet TV, slovenske televizije u vlasništvu Antenna Grupe i Telekoma Slovenija, te će nastavit obavljati te dužnosti. Tijekom više od dva desetljeća duge karijere, radio je na mjestu direktora za korporativni razvoj u Ringier AG, generalnog direktora HBO kanala u Rumunjskoj (Time Warner), generalnog direktora RTL kanala u Hrvatskoj i generalnog direktora Kanala D u Rumunjskoj.

Za direktora Prve Srpske Televizije Antenna grupa je postavila Dragana Nenadovića koji je 15-godišnje medijsko iskustvo stekao na televizijama poput BK TV, Fox TV and TV Prva.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.