HRVATSKI MALOLJETNI DRAGOVOLJCI-JESMO LI MI SRAMOTA HRVATSKE NACIJE

1).Lisabonski ugovor kod nabrajanja glavnih tijela Europske unije na prvo mjesto stavlja Europski parlament.

Europski je parlament zakonodavno tijelo Europske unije.

Europska komisija je tijelo koje štiti interese Unije te je najveći zagovornik daljnjih unutarnjih integracija EU. Nadležnosti Europske komisije mogu se u načelu grupirati u šest kategorija: predlaganje i razvijanje politika i zakonodavstva, izvršne ovlasti, čuvar pravnog okvira, pregovarač i predstavljanje u vanjskim odnosima, medijator i posrednik te promotor općih interesa. U suradnji sa Sudom Europske unije, Komisija je zadužena za nadgledanje poštovanja osnivačkih ugovora i zakonodavstva Europske unije.

Za razliku od njega, Gospodarsko socijalno vijeće čine predstavnici organizacija poslodavaca, radnika i predstavnika organizacija civilnog društva te predstavljaju forum za dijalog socijalnih partnera na europskoj razini.

Zaključno valja istaknuti da one države, ali i pravne i fizičke osobe, koje će se bolje snalaziti u pravnom i institucionalnom „labirintu“ EU, moći će lakše i bolje promovirati i štiti vlastite interese. EU pruža velike mogućnosti, no isto tako često je put za njihovu realizaciju povezan s prolaskom kroz spomenuti „labirint“.

2).Europski sud za ljudska prava , je sudska institucija Vijeća Europe, osnovana 1959. godine, za zaštitu prava i sloboda koje se jamče Europskom konvencijom o ljudskim pravima (1950).

Sud je postao stalna institucija zaštite ljudskih prava u Europi 1. studenog 1998. godine, kada je stupio na snagu Protokol 11. Europske konvencije o ljudskim pravima. Prije uvođenja ovog protokola, sudsku funkciju je, pored Suda, obavljala i Europska komisija za ljudska prava (1954). Protokol je ukinuo Komisiju, ali je ona nastavila sa radom do 31. listopada 1999. godine radi okončanja tekućih postupaka. U prve tri godine samostalnog postojanja Europskog suda za ljudska prava, broj sporova je uvećan za oko 130%. Tijekom 1998. godine bilo je evidentirano 5.979 predmeta, a 2001. godine 13.858.

Pitanje reforme sudskog sustava otvoreno je 2000. godine, pa je Protokol 14. predložen kao mehanizam rasterećenja Suda i unapređenja njegove efikasnosti. Protokol predviđa prijenos nadležnosti s vijeća na suce pojedince, smanjenje broja članova vijeća, pooštravanje uvjeta za pokretanja međunarodnih sporova.

Sjedište Suda nalazi se u Strasbourgu u Francuskoj.

3.Djeca vojnici na Balkanu

Dvadeseti studeni je Međunarodni dan djeteta. Usprkos međunarodnim konvencijama, danas je, u 33 svjetska sukoba, uključeno gotovo 300.000 djece. Ovo je pričao djeci ratnicima za vrijeme proteklog rata nastalog nakon raspada SFRJ.

U državama regije teško je doći do podataka o broju maloljetnih sudionika rata. U Hrvatskoj je osnovana Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata, prema čijim podacima je u ratu sudjelovalo oko 3000 dječaka. Oni traže da im se, kao sudionicima rata, izjednače prava sa ostalim dragovoljcima. Većina tih dječaka svoje sudjelovanje u ratu dokazuje i potvrdama Ministarstva obrane iz kojih je vidljivo koliko su bili stari kada su krenuli na ratišta. Sve priče koje smo zabilježili su slične. Svi naši sugovornici ističu da su bili svjesni da im godine nisu dopuštale odlazak u rat, ali ističu da im nitko nije mogao oduzeti pravo da brane svoj dom, školu, svoj grad.

A danas , danas nas se stidi vlastita Država jer je ćinjeenica da je bilo dovoljno Dragovoljaca Domovinskog rata , da se nebi mi djeca morali oblaćit u uniforme da bi štitili svoje granice. Iako je to bilo dragovoljno što je sa državom koja je brže bolje izmjenila zakone da nemora priznat koliko je uistinu bilo Maloljetnih Dragovoljaca .

Samo u Vukovaru je bilo 93 maloljetnih branitelja, od kojih je 46 poginulo. Postoje podaci po kojima je Hrvatsku branilo oko 3 500 maloljetnika.

5.A HRVATSKA.....?

Hrvatska je DUŽNA SVIMA BRANITELJIMA pa tako i onima koji su bili djeca kada su išli u rat, osigurati koliko - toliko normalan život, dostojan čovjeka. Hrvatska je dužna braniteljima dati osjećaj sigurnosti jer mi smo hrvatskoj taj osjećaj dali, Hrvatska je dužna branitelje učiniti ponosnima na to što su HRVATSKI BRANITELJI ! Hrvatska je dužna zaštiti dignitet Domovinskog rata i dostojanstvo hrvatskih branitelja.

Na žalost danas ima svakakvih branitelja. Svi mi koji se smatramo istinskim i poštenim braniteljima moramo jasno i glasno reći da ima lažnih branitelja i lažnih invalida domovinskog rata! Da, ima ih. To je naša stvarnost ali i naš teret. Ne slažem se sa mišljenjem nekih branitelja kako to nije naš problem i kako postoje institucije koje to trebaju riješiti. Pa upravo zato što te institucije nisu radile svoj posao kako treba ti lažni branitelji i invalidi i postoje!Kakvi su to ljudi koju mogu mirne savjesti živjeti u društvu kao lažni invalidi ? Kako netko tko je podmitio lijeènièku komisiju, doktora ili na neki drugi neèastan naèin došao do statusa ratnog vojnog invalida, može mirne savjesti sjediti u bolnici, ambulanti ili negdje drugdje, pored pravog istinskog invalida?! To je najveće smeće ljudskog roda! To su najveći izdajnici svoga naroda i kao takvima bi im trebalo suditi... Međutim, takvi su svuda oko nas. U udrugama, portalima, pokretima..Takvi su najčešće najglasniji, najveći domoljubi, borci za pravdu.. Takvi čak i okupljaju oko sebe istinske branitelje i domoljube štiteći sebe lažnim pričama i masom koja im vjeruje.. Nije ni čudo što ih ima na svim mjestima kad je pola milijuna branitelja u Hrvatskoj...Što god ja mislio o tome i koliko god ja bio ogorčen, oni su tu među nama.... i kad god pomislim na te kalkulante koji danas koriste nezaslužene mirovine, aute, kredite, sjetim se te 1991. godine. Sjetim se sebe i mojih prijatelja.Sjetim se nas djece, naših čistih srca, našeg domoljubnog zanosa..... Mi ništa nismo kalkulirali. Svaka slijedeća minuta provedena u ratu značila je veliku mogućnost za ranjavanje, mogćnost za ostanak bez dijela tijela, mogućnost da se pogine... Ali smrt je bila najmanji problem. Poginuti časno za Domovinu, poginuti časno za Slobodu, to nikome od nas nije bio problem. O tome se nije pričalo, to se podarzumijevalo.OČITO ĆE HRVATSKI MALOLJETNI DRAGOVOLJCI , NAĆI ODGOVORE NA PITANJA , U EUROPI I NJIHOVIM SUDOVIMA PRIJE NEGO U DOMOVINU ZA KOJU SU DALI MLADOST I ŽIVOTE . ...... izgubljeni papiri , nepotpuna dokumentacija al puni grobovi i to nikog nesmeta imate li nas srama pogledat. NIJE LI OVO SRAMOTA JEDNE NACIJE?Zanimljiv dio...Psihičko zlostavljanje i zanemarivanje djece u obitelji kao jedan "neuhvatljivi" koncept, koji ne ostavlja jasne materijalne dokaze predstavlja izazov i u istraživanju i u svakodnevnoj praksi. Gotovo ga uvijek prate drugi oblici zlostavljanja i zanemarivanja, ali se javlja i samostalno. Tek se u novije vrijeme pozornost struke usmjerila na razumijevanje prirode i posljedica psihičkog zlostavljanja i zanemarivanja djece. Ovo područje obilježavaju teškoće u određenju, prepoznavanju i mjerenju. Stoga je razmjere tog problema u općoj populaciji teško utvrditi, a kvalitetna intervencija izostaje.U ovom su radu prikazana osnovna obilježja problema psihičkog zlostavljanja i zanemarivanja djece u obitelji: oblici, različita određenja, učestalost, činitelji rizika, te mogući učinci. Prikazane su neke metodološke teškoće i etičke dileme u istraživanjima zlostavljanja djece. Sva istraživanja ukazuju na to da je psihičko zlostavljanje i zanemarivanje djece povezano s nizom emocionalnih, bihevioralnih i kognitivnih teškoća u djetinjstvu, tijekom adolescencije i u odrasloj dobi.U prilog tome se u radu navode rezultati longitudinalnih međukulturalnih istraživanja te istraživanja koja omogućuju usporedbu utjecaja različitih oblika zlostavljanja i zanemarivanja djece.

I na kraju sva djeca imaju određena prava i zaštitu osim djece sudionika Domovinskog rata

Hvala vam......jer mi očito nismo uznemirena djeca.

Priredila-Jadranka Balatinac -Maloljetna dragovoljka Domovinskog rata

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE