Hrvatski veterani idealni za plaćeničko ratovanje: Oni su 'jeftini specijalci iz Istočne Europe'

Za privatne vojske i zaštitarske tvrtke koje zarađuju po ratom zahvaćenim područjima, hrvatski je razvojačeni branitelj postao savršeno oblikovan proizvod koji, osim što je najčešće u financijskoj stisci, ima iskustvo pravog, ne tako davnog ratovanja. Jasno je, dakle, zašto strane agencije žele naše vojnike, ali što je to što naše dečke tjera u Irak, Afganistan, na čuvanje naftnih platformi i čuvanje brodova od napada pirata odakle su šanse za povratak pod upitom?

Hrvatski veterani idealni za plaćeničko ratovanje: 'Oni su 'jeftini specijalci iz Istočne Europe'

Mark Shurben-Browne, direktor Nacionalne udruge profesionalnih zaštitara koji uvijek imaju posla 'zahvaljujući' ratovima, još prije nekoliko godina za list 'The Guardian' izjavio je kako je 'jedna zaštitarska tvrtka otpustila polovicu svoje britanske radne snage i zamijenila ih jeftinijim dečkima, specijalcima iz istočne Europe'. Brown je pritom apriori mislio na veterane Domovinskog rata, konkretno na vojnike koji su bili specijalci po aktivnim brigadama i koji su prošli obuke. Za privatne vojske i zaštitarske tvrtke koje zarađuju po ratom zahvaćenim područjima, hrvatski je razvojačeni branitelj postao savršeno oblikovan proizvod koji, osim što je najčešće u financijskoj stisci, ima iskustvo pravog, ne tako davnog ratovanja. Jasno je, dakle, zašto strane agencije žele naše vojnike, ali što je to što naše dečke  tjera u Irak, Afganistan, na čuvanje naftnih platformi i čuvanje brodova od napada pirata odakle su šanse za povratak pod upitom? Ekonomska kriza zasigurno je jedan od glavnih motiva za odlazak u ratovanje, ali da postoji još jedan nezanemariv element, otkrio nam je vojni analitičar, Igor Tabak:

Osim zbog novca, veterani odlaze i zbog adrenalina!

- Da, dosta naših ljudi koji su stjecali obuku u Domovinskom ratu otišlo je ratovati u krizna područja diljem svijeta. O konkretnim brojkama je teško govoriti jer se često radi o polulegalnim novačenjima, a ne postoji ni registar koji bi u tako nešto dao pravi uvid. U svakom slučaju, takve privatne tvrtke ciljaju na određenu skupinu ljudi koja bi za njih bila optimalno rješenje. Prate se krizna žarišta, a mi smo to nekoliko godina i bili, pa se iznjedrila nemala populacija obučenih vojnika koja je, k tome, i jeftinija od primjerice, britanskih ili američkih. Osim što moraju imati ratno iskustvo, idealan kandidat mora biti malo stariji i staloženiji što opet odgovara našem veteranu ako uzmemo u obzir da je u vrijeme ratovanja bio mladić. Sada su to, dakle, četrdesetogodišnjaci. Novačenja u Hrvatskoj su se radikalno ubrzala nakon početka krize, što jasno ukazuje na činjenicu da je jedan od glavnih motiva novac. Ali, ne treba zanemariti ni da takvi poslovi privlače poseban profil osoba koje se bave sportom, naročito ekstremnim, zatim to mogu biti i avanturisti, ali je svakako strast za adrenalinom jedan od pokretača – rekao je Tabak.

Od našeg sugovornika saznajemo i da je u zadnje vrijeme potražnja za 'uvoznom radnom snagom' u padu zbog povlačenja Amerikanaca iz Iraka, ali su zato u opticaju natječaji iz Europske Unije kojima se traže stotine ljudi za čuvanje europske diplomacije u veleposlanstvima:

- Čuvati veleposlanstva u Kabulu ili Kongu vrlo je opasno. I EU je gledala nedavna krizna žarišta i novačenje hrvatskog vojnika bio je logičan izbor. Jasno je da će Britanci poslati britanskog vojnika koji između ostalog nema jezičnu barijeru, ali se ipak najrađe poseže za vojnikom koji ima 'živo, borbeno iskustvo' i koji je osim toga, jeftiniji – zaključio je ovaj vojni analitičar.

Jerko Zovko – osakaćen i obješen na irački most

Iako se priča o golemim zaradama, riječ je od početnih 6 000, pa do maksimalnih 20 000 dolara. Pitanje je koliko hrvatski vojnik koji se prijavi za ovakvo radno mjesto ima na umu da, osim što je riječ o  velikoj udaljenosti, povratka nema barem šest mjeseci a i da će srčanost ratovanja izostati s obzirom na to da se ovaj oblik rata uvelike razlikuje od onog Domovinskog u koji se išlo sa srcem. Da nije riječ o brzoj i laganoj zaradi, a i da je to daleko od idealnog posla, moglo se saznati iz gotovo svih svjetskih medija koji su izvještavali o pogibiji američkog Hrvata Jerka Jerrya Zovka koji je potpisao ugovor sa zloglasnom privatnom kompanijom Blackwater. Jedna od najmoćnijih privatnih vojski koja broji devet divizija a posjeduje i vojne zrakoplove do sada je nekoliko puta mijenjala ime kako bi sa sebe sprala negativan imidž koji je godinama stvarala nižući razne afere. Blackwater je prije tri godine 'bacio oko na nas' kada su ponudili usluge zaštite posada i tereta brodarskim kompanijama čijim brodovima prijeti otmica od piratskih bandi koje su mjesecima haračile pred obalama Somalije. Tada su namjeravali angažirati između 30 i 50 Hrvata, nekadašnjih vojnika HV-a i HVO-a, koji su u odori Blackwatera radili u Iraku i Afganistanu. Jesu li Hrvati koji su potpisivali ugovor s agencijom Blackwater i na trenutak pomislili da, baš kao i Jerko Jerry Zovko, potpisuju ugovor smrti? Izvješća koja su govorila o groznoj sudbini Zovka i još trojice vojnika koji su izmasakrirani i obješeni na most u iračkoj Falluji kazuju kako je ova kompanija u potpunosti zakazala jer je u akciju poslala slabo naoružane vojnike koji nisu imali ni mapu, upute, vodiča, kvalitetno vozilo i što je najgore, potporu američkih vojnika. Slika četvorice napuštenih vojnika koje Iračani sakate obišla je i zgrozila svijet. Stoga bi svaki hrvatski vojnik prije potpisivanja 'ugovora smrti' morao pogledati ovaj video zapis i tek onda donijeti odluku. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE