Hrvatsko stanovništvo ima problem s viškom kilograma: Rizičan faktor za razvoj teškog oblika COVID-a

Čak 65% odraslog stanovništva u Hrvatskoj ima problema s viškom kilograma, po čemu smo, uz Maltu, na samom europskom vrhu. Debljina je i rizičan faktor za razvoj teškog oblika COVID-a, koji nerijetko završava i smrtnim ishodom. 

Borba za dah traje danima. Srećom, najgore je iza gospođe Perice. 

– Jako sam teško disala, jako teško. Bila sam na respiratoru, na aparatu High flow. To mi je bila noćna mora, naglasila je Marija Perica.

Teškoj kliničkoj slici pridonosi i višak kilograma. Mnogo je takvih među 7000 COVID pacijenata koji su se u posljednje dvije godine liječili u bolnici u Dubravi.

– Udio pretilih odnosno onih s indeksom tjelesne mase 30 ili većim je iznosio čak 30%, a u jedinici intenzivnog liječenja čak 37% bolesnika, istaknula je Ana Majić, dr. med., specijalistica endokrinologije i dijabetologije u Respiracijskom centri KB Dubrava.

Među njima i mnogo mladih ljudi. Rizik od smrti čak je 4 puta veći kod pretilih osoba.

Mlađi ljudi koji imaju pretilost budu teže bolesni od onih koji nisu pretili

– Primjetili smo da mlađi ljudi koji imaju pretilost budu teže bolesni od onih koji nisu pretili, rekao je doc. dr. sc. Marko Kutleša, dr. med., pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”.

– Neki su nažalost i umrli, velika većina je bila pretila. Oni su bili bez drugih bolesti, naizgled zdravi, rekao je Tomo Lucijanić, dr. med., specijalist interne medicine, pročelnik Respiracijskog centra KB-a Dubrava.

Pretili pacijenti obično imaju i druge komorbiditete: visoki tlak, dijabetes, hiperlipidemiju…

– Takvi bolesnici imaju jedan umanjeni i odgođeni imunosni odgovor na infekciju koronavirusom, a u kasnijoj fazi bolesti je taj odgovor prenaglašen odnosno oni češće imaju citokinsku oluju koja zapravo karaterizira teške oblike COVID bolesti, objasnio je dr. Lucijanić.

Debljina uzima sve više maha, što uz koronavirus predstavlja dvostruku opasnost. Čak je 65% stanovnika preuhranjeno i debelo.

– Što se tiče muškaraca 73%, što se tiče žena 59%. Inače prosjek Europe je 53% preuhranjenih i debelih, rekao je prof. dr. sc. Davor Štimac, dr. med., predsjednik Hrvatskog društva za debljinu i predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka.

U borbi može pomoći Životni vodič protiv debljine u doba koronavirusa.

– Moramo ljude na neki način izvesti na otvorene prostore. Mislim da je osnovni problem kada oni izlaze nije isto hoće li izaći u kafić ili restoran ili će izaći u prirodu, rekao je dr. Štimac.

Izlazak iz bolnice najveća je želja gospođe Perice.

– Nadam se da to sve ide k jednom dobrom i finom rješenju, rekla je.

Bolest je uvijek škola u kojoj na teži način shvatimo važnost zdravlja.