Imamo ministra (hrvatskih) branitelja!?

Napokon imamo ministra za branitelje. To je general Hrvatske vojske Tomo Medved. Zasad još ne znamo hoće li ovaj Kordunaš i vojnik biti ministar branitelja ili ministar hrvatskih branitelja. Kako nema ni riječi o povratku naziva "Ministarstva zdravstva" i "Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa", očito ćemo pričekati da ponovno imamo "Ministarstvo hrvatskih branitelja". Za većinu ljudi iz neznanja sâm naziv malo znači, ali to nije razlog da se odustane od istine i borbe za Hrvatsku na jezičnome planu. Jer nije slučajno da su Ostojić, Jovanović i Matić posrbili ova tri ministarstva. • Iako monetarna politika mora ostati u potpunosti neovisna, neki bi u Hrvatskoj htjeli izmijeniti rad i nezavisnost nacionalne središnje banke, Hrvatske narodne banke. Unatoč tomu što vlade Europske unije trebaju poštovati neovisnost središnje banke. To je prije neki dan rekao i hrvatski predsjednik Vlade Tihomir Orešković, kakav jest da jest: „U Europi i na drugim mjestima, vlade se ne smiju miješati u monetarnu politiku” i dodao: „No nadzor poslovanja središnje banke također je standard pa bismo mogli donekle izmijeniti zakon o središnjoj banci kako bismo omogućili nadzor. Međutim, monetarna politika mora ostati neovisnom.” Kritika HNB-a dolazi iz razloga Mosta što se tijekom šest godina recesije od 2009. do 2014. za 13 posto smanjila gospodarska proizvodnja. Most se zalaže da na temelju postupne deprecijacije kune radi poticanja izvoza središnja banka djeluje na refinanciranju vladina duga. Guverner Boris Vujčić tvrdi da bi takve politike povećale kamatne stope i zaduženost te potakle ljude da kupuju eure. Središnja banka drži kunu u plivajućem tečaju u odnosu na euro u nastojanju da stabilizira cijene i tečaj u gospodarstvu u kojemu se većina depozita drži u eurima. Većina lokalnih zajmova denominirana je u eurima. • Za newyorški Bloomberg Tihomir Orešković je izjavio: „Moj je stav jasan: monetarna politika mora biti neovisna, kao što je to u svim europskim državama” i dodao: „Posljednjih nekoliko godina, kada je Hrvatska prolazila kroz krizu, stabilnost koju je dala središnja banka bila je od presudnog značaja. Imamo visoko euroizirano društvo i trebali bismo se usredotočiti na produktivnost i stvaranje dodatne vrijednosti, a ne na deprecijaciju kune. Različiti stavovi o monetarnoj politici ne će slomiti koaliciju. Radi se o tome da jedan pojedinac ima vrlo snažan stav, no svi shvaćaju kolika je važnost toga da imamo neovisnu središnju banku.” • Hrvatsku su posjetili princ Charles i vojvotkinja Camilla. O tom sam posjetu već pisao prije nekoliko tjedana i zaključio kako to nije prijateljski posjet, nego posjet potpore Srbima u Hrvatskoj i Srbiji u susjedstvu. Kako ne znam kako je u Osijeku protekao prinčev razgovor sa Srbima, teško je nešto dodatno reći. • Za hrvatski će turizam 2016. biti rekordna godina. Iz više razloga. Glavni je sigurnost. Turisti iz Zapadne Europe, SAD-a, Kine, Rusije, Južne Koreje, Japana, Australije... zbog nesigurnosti sve manje odlaze u Egipat, Tunis, Tursku, Grčku, a sve više Hrvatsku, Francusku, Italiju i Španjolsku. • Na turističkom sajmu u Berlinu čuo sam glupost od naših turističkih djelatnika. Govore kako Nijemci više „preferiraju“ Španjolsku nego Hrvatsku jer im je - bliža. • Dosadašnja zakonodavna iskustva nisu ohrabrujuća. Ustavni sud je 2007. ukinuo netom uvedeni porez na nekorištene poduzetničke nekretnine, neizgrađeno građevinsko zemljište i neobrađeno obradivo poljoprivredno zemljište. • Na zajedničkoj sjednici dvaju saborskih odbora, za europske poslove te za vanjsku politiku, šef hrvatske diplomacije Miro Kovač izjavio je da je moguće razdoblje hrvatskog pristupanja schengenskoj zoni 2017. ili 2018. godina. • Obvezujuća kvota useljavanja migranata je besmislena, neprovediva, povećava terorističku opasnost i smanjuje javnu sigurnost. Kvota bi promijenila društvenu, kulturnu, etničku i strukturnu kartu Europe. Budući da u okruženju Europe živi 30-35 milijuna ljudi koji se potencijalno mogu pretvoriti u ekonomske migrante, nepredvidivo je koliki broj ljudi bi trebalo primiti. Tim ljudima treba pružiti pomoć u kriznim zonama, a ne preseliti ih u Europu.Prema najnovijim preporukama iz Buxellesa, tj. pritiscima, Hrvatska bi iz Grčke trebala prihvatiti 594 migranata, a iz Italije nešto manje – 374, što je gotovo tisuća migranata. Na Hrvatskoj vladi je da na to nikako ne pristane. • Premijera Srbije Aleksandra Vučića naljutila je odluka njegova hrvatskog kolege Tihomira Oreškovića da princu Charlesu pokaže mjesto gdje su „Martićeve rakete“ pogodile sjedište Hrvatske vlade 7. listopada 1991. godine. Vučić smatra da taj potez nije fer i dodao ovu glupost: „Na šta bi sličilo da mi vodimo princa Charlesa po cijeloj Srbiji, a nema sela u komu ne ćemo pronaći srpske izbjeglice iz Hrvatske“. Kod srbijanskih vođa nikad nije dosadno. • Zastupnici Europskoga parlamenta usvojili su rezoluciju o Crnoj Gori. U raspravi o Crnoj Gori sudjelovali su i hrvatski zastupnici Dubravka Šuica, Ivana Maletić i Andrej Plenković. Dubravka Šuica je između ostaloga upozorila na neke manjkavosti poput neriješene granice s Hrvatskom, a to je pitanje poluotoka Prevlake, zatim poštovanje odredbi o sukcesiji bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine, ali i osiguranje pravedne naknade za žrtve crnogorskih logora. I posebnosti regije Boke kotorske treba zaštititi“. Eurozastupnica Ruža Tomašić izjavila je kako se "granični spor s Hrvatskom nije ni počeo rješavati, a Crna Gora unatoč tomu kreće s istraživanjem i eksploatacijom ugljikovodika u Jadranskom moru, računajući pritom na gotovo 2000 četvornih kilometara hrvatskog mora i odstupajući od Protokola o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002." Čekamo odgovor. • Njemačka je strahovala od supernedjelje 13. ožujka i izbora u tri njemačke savazne pokrajine - Baden-Württembergu, Sachsen-Anhaltu i Rajni Falačkoj. AfD – Alternativa za Njemačku pobjednik je izbora u sve tri pokrajine. Angela Merkel je nedvosmisleni gubitnik iako i ona i državni mediji to negiraju. Na migrantima su zadnjih godina pali mnogi političari, nije isključeno da će pasti i Angela Merkel. • Jedan od vodećih američkih konzervativaca Ross Douthat, pisac i vanjski suradnik New York Timesa, duboko je zabrinut mogućim dugoročnim posljedicama poteza pape Franje, posebno o pitanju pričešćivanja razvedenih. "To je možda sukob koji tek počinje. A kao što je bilo s nekim drugim sukobima u crkvenoj povijesti, s vremenom bi on mogao postati dovoljno ozbiljan da izazove podjele, čak i raskol", rekao je Douthat. Mnogi su zabrinuti i zbog nastojanja pape Franje da dio autoriteta za donošenje odluka prebaci na regionalnu, nacionalnu i dijecezansku razinu. Papa to naziva "zdravom decentralizacijom". Za konzervativce je to neprihvatljivo jer smatraju da pravila moraju biti identična za cijeli svijet. Smatraju da bi takva decentralizacija Vatikan učinila ranjivim na podjele nalik onima među protestantima i pravoslavcima. "Ako pogledate te crkve, one nisu u dobrom stanju. Zato su konzervativci nervozni. Oni misle da papa Franjo ne razumije opasnost", misli ovaj profesor teologije na Sveučilištu Svetoga Tome u Minnesoti. • U trenutku kad je krenula agresija na Hrvatsku jugoslavenski redatelj Lordan Zafranović je realizirao Testament o ustaškim zločinima, nije se javno ogradio od velikosrpske agresije i odselio je u inozemstvo. Tim svojim protuhrvatskim djelovanjem Lordanović je postao podjednako opasan kao i Slobodan Milošević. Ovih dana na Josipovićevu portalu Lordan najavljuje svoj povratak u Hrvatsku. Govori da je rođeni Splićanin, ali i hvali se ovim riječima: „Bio sam član Centralnog komiteta SKH i napustio 14. Kongres SKJ, zajedno s njim“, ali i prijeti: „I danas se pitam zašto se Hrvatska već jednom ne ogradi od tog zla? Ustaša!“ Treba li provesti referendum da nam se vrati? Ako je mogao Rade Šerbedžija, valjda može i Zafranović. I tako je Hrvatska puna Juda. • Umrla Lepa Smoje. Umro je Prle! Lepa je dobila puno prostora u medijima koji se malo prestrojavaju, ali ne koliko i Prle. On ju je „zasjenio“. O smrti srbijanskog glumca Dragana Nikolića, koji je svojim izgledom lako bez krinke igrao i odigravao uloge gedže, pisalo se maltene, k'o da se radi o rođenom bratu-Hrvatu. Filmski kritičari su ronili su aligatorsko-kajmanske suze. Za koji dan će zatražiti da Prle dobije ulicu usred Zagreba, a Mile Bandić će im ponizno udovoljiti. • Jugo-novinarka Sanja Modrić u hrvatskomu riječkom Novom listu lamentira o „faraonskim dodacima na dužnosničke plaće“, koje „najavljuje jedino ukidanje naknade za odvojeni život u tri ljetna mjeseca...“ Obični hrvatski puk ne zna da novinari-kolumnisti-komentatori jugo-opcije u EPH-u i drugim medijima za blaćenje Hrvatske mjesečno dobivaju „faraonske dodatke“ od 50.000,00 do 200.000,00 kuna. Za neupućene, faraoni su razni tomići, pavičići, vlašići, lovrići, bajrušiji, pavići, lukići... • Nakon prve polufinalne utakmice Hajduk – Dinamo 0:2 (0:2) u Splitu novinarima se obratio trener Hajduka Damir Burić i rekao da se „izvinjava gledaocima“. U tim dvjema nehrvatskim riječima negirao je sve žrtve koje su nastale od 1918. godine do konačne pobjede nad Srbima i onim jugoslavenskim naplavinama. To što se bavi športom nimalo ga ne amnestira. Naprotiv, budući je šport najpopularniji, poznavanje osnova hrvatskoga jezika trebalo biti uvjet za bavljenje tim poslom. Da ne budem navijački pristran, i Burićev kolega, Zoran Mamić, trener Dinama, također slabo poznaje hrvatski jezik. Njemu se Marko Pjaca nije ozlijedio, nego „povrijedio“. Samo još ne znamo zašto! • Ovo stoji na portalu Hajdukove navijačke skupine Torcide: MRZIM DINAMO