INTERVJU Josipović: PDV na novine svima isti, bez medija nema demokracije

Predsjednik Ivo Josipović zakoračio je već u kampanju za drugi mandat. O svom prvom mandatu koji, istina, nije još završio, ne želi puno reći jer kaže kako bi se o tome trebali izjasniti građani. Ipak, iako još nije razgovarao sa predsjednikom i premijerom Zoranom Milanovićem o podršci, istaknuo je kako očekuje podršku te stranke. U razgovoru o brojnim temama, prvo smo se dotakli one najaktualnije, slučaja izručenja Josipa Perkovića Njemačkoj. Kako komentira zakon kojim se ''sprečava'' Perkovićevo izručenje, donosi li se on zbog Perkovića te ima li ikakve veze što Perkovićev sin radi u Uredu predjsednika... - Moja teza je ista kao i Vladina. Zakon ne donosi zbog g. Perkovića. Drugo, ako sporni rok od kada se primijenjuju odredbe o izručenju nije u europskim standardima, taj će se rok brisat. Treće, svatko mora odgovarat za ono što je napravio, pa i g. Perković.  Ako nema uvjeta za  izručenje, neka nam se daju dokazi pa neka mu se sudi u Hrvatskoj, kao i svakom drugom građaninu. Dakle, g. Perković mora imati potpuno isti tretman kao svaki drugi građanin u Hrvatskoj, uključivši i pravo da ga se smatra nevinim dok se ne dokaže suprotno. Dobro, ali Njemačka traži njegovo izručenje. - Da, oni to traže, ali notorno je da ni njega ni bilo koga drugog državljanina prema našem Ustavu ne možemo izručiti do 1. srpnja. To su u Njemačkoj znali. Ni oni, do primjene uhidbenog naloga ne izručuju svoje državljane nama.  A od 1. srpnja ćemo međusobno moći izručiti one koji zadovoljavaju uvjete za europski uhidbeni nalog. A hoće li Perković zadovoljiti uvjete za izručenje? - Ne znam hoće li to biti on, o tome će pravosuđe. Pa dobro, ali kako sada stvari stoje, čini se da neće. - To ne znam niti u to ulazim, to je stvar pravosuđa. I vi ste na jedan način povezani s tim slučajem s obzirom da njegov sin radi za vas, odnosno u vašem uredu? - Ne, ja čovjeka nikad nisam ni vidio. A njegov sin, ako i ima razloga za odgovornost g. Perkovića starijeg, nema nikakve veze s tim. Nitko ni ne kaže da sin ima veze s time što je, ako je, otac nešto napravio. - Upravo zato, ne vidim zašto taj slučaj povezujete samnom. Kako komentirate izlazak Mirele Holy iz SDP-a? - Te su stvari stranačka pitanja i kao predsjednik ne mogu ulaziti u njih. Mogu samo reći da je meni Mirela draga kolegica i suradnica i da joj želim puno uspjeha u daljnjem političkom radu. Ali evo na primjer, načelno. Ona je istupila iz SDP-a jer smatra kako se Kukuriku koalicija odnosno Vlada ne drži svog obećanja, Plana 21. Možete li načelno komentirat takav potez, da jedan političar istupi iz stranke jer se za stranka ne drži svojih obećanja? - To je  njen stav na koji ima pravo.  Mogu samo reći, ako političari smatraju da se stranka čiji su članovi ne drži obećanja, neka izađu iz nje. Ja mislim da je to normalno i moralno. Evo, i ja sam svojevremeno izašao iz stranke davne 1994. jer sam smatrao da stranka nije bila dovoljno aktivna. Ali, ostao sam prijatelj stranke, posebno pokojnog Ivice Račana, ostao socijaldemokrat i kasnije se ponovo uključio u rad stranke. Radi li se kod gđe Holy o principijelnosti? - Vrlo vjerojatno da. Koliko ima takvih, principijelnih, u našoj politici? - To je vrlo individualno, u politici ima većna moralnih ljudi. Pa dobro, na primjer, možete navesti nekoga? - O  imenima ne bih, ima ih u svim strankama. Mislim da percepcija kako u politici imamo same nemoralne i nepoštene ljude ne odgovara stvarnosti. Ima jedna izjava premijera Zorana Milanovića koji svoju nepopularnost pripisuje tome što kao ne sklapa dilove. - Pa to je u redu, ja ne mislim da bi premijer ili drugi političar smio sklapati dilove u onom pogrdnom značenju. Kompromise, zasigurno, u određenim slučajevima da. A vi ste eto najpopularniji političar. - Ha, ha, želite li reći da ih ja sklapam? Mislite da se to odnosilo na mene? Ne, ne mislim tako. Kako komentirate da dio SDP-ovaca želi spriječiti referendum Udruge 'U ime obitelji'? - Ja se osobno zalažem za punu jednakost i ravnopravnost i odmah bih, istog trenutka, promijenio zakon i izjednačio učinke istospolne zajednice s brakom. Mislim da bi to bilo najbolje. SDP ima različite puteve kako želi ostvariti isto svjetonazorsko opredijeljenje. Ali, u svakom slučaju. treba jako pazit da boreći se za jednu vrijednost, ne naruši druga. Posebno treba paziti da se ne naruše neka pravila ustavnog poretka i demokracije. Pa evo kako onda komentirate Peđu Grbina koji je najavio da u Saboru neće dići ruku za referendum? - To je njegov odabir. No je li to u redu prema građanima? - Ja  bih osobno poslušao građane, to je dio poštivanja ustavnog poretka ali bih vrijednost za koju se zalažem svakako osigurao, rekao sam kako. Jesu li istospolni brakovi dio ljudskih prava? - O tome je u jednoj od presuda stanovište izrekao Europski sud za ljudska prava. Konstatirao je da pravo na istospolni brak nije  dio kataloga ljudskih prava iz Konvencije. Ali, istakao je da je riječ o procesu promjena u društvima u kojem se sve više izjednačavaju ta prava i da se pravo na istospolni brak ili drugi oblik zajednice mogu urediti  kroz zakonodavstva pojedinih zemalja. Isto tako,  prihvaćeno je da istospolne zajednice uživaju pravo na obiteljski život. Učinke braka istospolnim je zajednicama dijelom priznao i njemački Ustavni sud, a više zemalja u svojim zakonima predviđa istospolne brakove. Vjerujem da je trend izjednačavanja braka i istospolnih zajednica nezaustavljiv i da će jednog dana doći do punog izjednačenja. Ali, sigurno je da udruge, vjerske zajednice i drugi subjekti imaju pravo inicirati raspravu o tome, pa i referendum, ako su za njega ispunjeni ustavni i zakonski uvjeti. Koliko se brzo mijenja odnos društva prema istospolnim zajednicama, najbolje govori činjenica da je u vrijeme dok sam bio student, homoseksualnost bila kazneno djelo koje se kažnjavalo zatvorom. Danas, ne samo da nikome ne pada na pamet kažnjavati homoseksualnost, već, evo, razgovaramo o izjednačavanju homoseksualnih i heteroseksualnih veza. Neki misle da su zbog toga nazadni. Mislite li i vi tako? - Pa gledajte, meni ta pozicija nije bliska, mislim posve drukčije. Mislim da ne prati promjene koje su se dogodile u društvu, ali ja im ne želim oduzeti pravo da imaju svoj svjetonazor niti ga etiketirati. Može li se reći da su tradicionalne obitelji u Hrvatskoj ugrožene zbog homoseksualnosti kako tvrde iz Udruge 'U ime obitelji'? - To je opasna teza koja bi govorila o tome da građani olako i nekritički, pod vanjskim utjecajem mijenjaju svoje opredijeljenje, seksualno, etičko ili moralno, teza koja opravdava represiju. Ta teza nije točna. Na to ukazuju  i istraživanja koja pokazuju da u državama koje na ovaj ili onaj način uređuju istospolne zajednice, posebno u formi braka, nema povećanog broja razvoda, ni bilo kakvog indicija da bi to što susjedi žive u istospolnoj zajednici utjecalo na stabilnost braka. Oni se pozivaju na neka svoja, druga istraživanja…. - Znam, no metodologija tih istraživanja ne izgleda solidna. Da li je ugrožena tradicionalna obitelj? - Sigurno je, obitelj i brak se, kao i svi društveni fenomeni, mijenjaju. To je više nego očito. Kao što je očito da i dalje ima mnogo ljudi koji obitelj doživljavaju na tradicionalan način a tako i žive. I te promjene, koje vidimo kroz pad broja brakova koji se zaključuju, povećanje broja razvoda, a i sve češćeg formiranja životnih zajednica koje odudaraju od tradicionalnog poimanja obitelji, nisu uvjetovane postojanjem istospolnih zajednica. Upravo obrnuto, te su zajednice izraz veliih društvenih, moralnih i ekonomskih promjena u društvu. Da li to nazivati ugroženošću obitelji ili naprosto društvenim promjenama koje se događaju, stvar je na koju možemo različito gledati. Kako komentirate da Crkva stoji iza inicijative za referendum? - Vjerske zajednice u pravilu imaju negativan odnos prema homoseksualnosti i zato me to ne čudi. Nisu li onda vjerske zajednice trebale javno istupiti? - U pogledu istospolnih brakova više se vjerskih zajednica javno negativno odredilo. Udruge imaju drukčiju funkciju od Crkve, pa i kad dijele svjetnonazor. Čini mi se prirodnim da Crkva ne agitira i prikuplja potpise već da to čine građani-vjernici okupljeni u udruge. Ponovit ću ono što stalno ističem: i kada se ne slažem s nekom građanskom inicijativom, a ova je svakako takva, podržavam demokratsko pravo da se s takvom inicijativom izađe. Neki se pitaju, prođe li ovaj referendum, možemo li sljedeći očekivati protiv pobačaja? - Možda, ali to ne znači da će svi referendumi biti mogući i dozvoljeni, kao što ne znači ni da će svi referendumi uspjeti. Mislim da o ta dva pitanja postoji bitna razlika, pa među i vjernicima. Mislim da su dosadašnja istraživanja jasno pokazala da naši građani, bez obzira na vjeroispovijest, uvjerljivom većinom ne podržavaju zabranu pobačaja. Protivnici udruge smatraju da bi trebali pokrenuti izmjene Vatikanskih ugovora, a i spominje se kako bi bilo u redu da vjernici plaćaju određeni porez crkvi, kao što je primjerice u Njemačkoj… - Kao prvo smatram da međunarodne ugovore treba poštivat. Ako se žele mijenjati, postoji međunarodnim pravom predviđen postupak za tako nešto. Mislim da u ovom trenutku kod građana, a i u politici,  ne postoji većinsko opredijeljenje za otkazivanje ili značajnu promjenu ugovora. A i treba razumjeti da su vjerske potrebe ljudi potrebe kao i neke druge potrebe građana. I kultura se isto tako financira iz proračuna, a neki nikad ne odu u kazalište. Ja nisam vjernik, ali ne smatram se zakinutim ili prevarenim zato što se iz poreza koji plaćam financiraju vjerske potrebe mojih sugrađana. A model kao u Njemačkoj? - Moguće, ali ovog trenutka imamo model koji funkcionira i ne mislim da je sada najvažnije pitanje problematizirati način financiranja vjerskih potreba građana.  No, nažalost, moram reći da prema nekim manjim vjerskim zajednicama nismo postavili jednako kao prema onim većima. Zato je Hrvatska i izgubila spor pred Europskim sudom za ljudska prava. Kad smo kod poreza, evo Vlada je smanjila PDV na novine, odnosno za neke novine. - Mislim da, polazeći od činjenice teške gospodarske krize i društvene važnosti medija, treba podržati inicijativu smanjenja PDV-s na tiskane medije. Iako je medijski biznis privatan, kao i svaki drugi, on  ima dodatnu vrijednost u društvu jer bez kvalitetnih i slobodnih medija nema demokracije. Podržavam to smanjenje posebno sad kad je teška gospodarska situacija jer se čini da dobar dio medijske scene neće opstati. Ali, smatram da nije dobro što se među novinama radi razlika. Smatram da su svi tiskani mediji trebali imati potpuno jednak porezni tretman. No nitko nije uvjetovao da se taj 'višak' novca od smanjenja PDV-a prelije na novinarski dio… - To nije moguće propisati. Ali, za očekivati je da će jačanjem tržišne pozicije novina porasti prihodi i da će se dio novca preliti i u plaće novinara. Svakako, to bi bilo pravedno. Ali, kada govorimo o jačanju položaja novinara, puno bi se toga moglo napraviti, i za njihovu ekonomsku i radnopravnu sigurnost, i za njihovu neovisnost. Zaista, žalosno je gledati koliko je novinara ostalo bez posla, radnopravnog statusa i socijalne sigurnosti. Naravno, to ima i naličje u padu profesionalnosti, odlasku kvalitetnih novinara u neke druge poslove izvan novinarstva. A uvjet od 25.000 riječi? - Protiv sam toga, mislim da bi svi mediji trebali imati jednak porezni tretman. Taj uvjet je stavio određene medije, pa i one lokalne, u nejednak položaj. Može li se reći da je to Vladin 'udar' na demokraciju? - Ne vjerujem da je to bila namjera, ali, sigurno, može imati za posljedicu otežanje uvjeta mnogim medijima, posebno onima lokalnog karaktera. Moguće gašenje nekog medija zasigurno nije doprinos demokraciji. Očekujete li  podršku SDP-a u predsjedničkoj kampanji? - Da, očekujem. Socijaldemokrat sam i bilo bi logično da me SDP podrži.  Ali, vjerujem da će me, kao i na prošlim izborima, podržati i više drugih stranaka. Jeste li zbog toga 'pomirljiviji' prema njima? - Ako se prisjetite mog odnosa prema prošloj vladi i usporedite s odnosom prema ovoj, vidjet ćete da sam, kako to od mene traži Ustav, bio partner i jednoj i drugoj. Znam, mediji su često željni konflikta i sukoba. Moja je politika i za HDZ-ove i za ove vlade bila usmjerena suradnji i poticanju Vlade. Obje su se vlade ponekad ljutile na kritike koje sam im upućivao Ali, uspjeh vlade je i moj uspjeh i u prvom planu je suradnja, ne sukob s vladom. Jeste li već razgovarali s premijerom oko te podrške? - Ne, nisam još. Ima vremena. Kako komentirate gospodarsku politiku Vlade? - Neki sam dan slušao premijera, ni Vlada nije zadovoljna rezultatima gospodarstva. Ono što je dobro, postoji svijest o nužnosti reformi, postoje dobre inicijative. Puno očeujejm od novih mjera za poticanje investicija. Svakodnevno imam i strane i domaće poduzetnike koji  bi željeli investirati i koji smatraju da investicijska klima nije dovoljno dobra, da ima previše administriranja, psiholoških i drugih barijera… Očekujem da će i naše članstvo u EU biti snažan poticaj investicijama. Gospodarska je situacija vrlo ozbiljna a najveći teret i žrtvu podnose građani. Na žaost, mnogi su osiromašili i ne mogu sebi i obiteljima osigurati dostojan život. Svi znamo i ponavljamo: trebamo nove poslove, nova radna mjesta i socijalnu državu da pomogne onima kojima je najteže. Ali, rezultati su još daleko od zadovoljavajućih…… U redu, mi svi slušamo to cijelo vrijeme, ali je Vlada ta koja treba to izmijenit, a ne mijenja se… - Slažem se, mandat Vlade je četiri godine, nadam se da će do kraja mandata Vlada ostvariti sve ono što je obećala. Što možemo očekivat od 1. srpnja? - Od 1. srpnja imamo novu, veliku priliku. Ne mislim samo na europske fondove koji će nam biti na raspolaganju. Mislim na potpuno novo okružje, gospodarsko i političko, koje otvara mogućnosti o kojima smo do sada mogli samo sanjati. Ali, neće biti lako. Ništa neće pasti s nebba. U uspjeh će trebati uložiti puno znanja, upornosti i napornog rada. Bez toga, EU će ostati neiskorištena prilika…… Imamo li mi ljude u vlasti koji su to u stanju i povući? - Uskoro dolazi trenutak istine. Nepotrebno je nagađati, još malo pa ćemo vidjeti što znamo i možemo. Imam povjerenja, i u državu, i u poduzetnike, ali i sve druge, poljoprivrednike, znanstvenike, umjetnike, obrtnike…..  Sigurno, neće svi znati i uspjeti iskoristiti priliku. Ali, uvjeren sam, kao društvo, kao cjelina, ostvarit ćemo napredak. Kad se probudimo u ponedjeljak ujutro, neće biti nikakvih velikih promjena, ali, bit će to prvi dan novog početka i optimizma. A kako ste vi zadovoljni svojim radom u mandatu? - Ne mogu ocjnjivati vlastiti rad, učinit će to građani. Zašto? - Naprosto, nije pristojno, odgovaram građanima, ne sam sebi. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE