Hrvatsko društvo vrlo je podijeljeno i rastrzano po povijesno-ideološkim i svjetonazorskim osnovama, što je ponukalo Josipa Glaurdića sa Sveučilišta u Cambridgeu te Vuka Vukovića sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa da istraže razloge i takvih političkih podjela, odnosno rascjepa, u Hrvatskoj. - Posebno smo bili zainteresirani za usporedbu u kojoj mjeri je obrazac glasačkog izbora uvjetovan recentnom prošlošću, a u kojoj je uvjetovan gospodarskom izvedbom stranaka na vlasti - kaže Glaurdić za Jutarnji list.

- Očekivali smo i nadali se kako će utjecaj recentne prošlosti s protekom vremena blijediti, dok će utjecaj gospodarske izvedbe postajati sve snažnijim. Kako bi veza između društva i političkog sustava funkcionirala na pravi način, potrebno je da glasači na vlast biraju sposobne, odnosno da barem s vlasti zbacuju nesposobne. Dakle, željeli smo ustanoviti funkcionira li ta veza u Hrvatskoj - ističe Glaurdić

- Izvor koji smo koristili za naše analize jest baza podataka koju smo sami izgradili koristeći podatke niza državnih institucija o populaciji svih hrvatskih gradova i općina za period od 1999. do danas. Od glasačkog izbora, preko nezaposlenosti, plaća i mirovina, pa sve do obrazovanosti, aktivnosti, starosti, veličine naselja i slično. Što je najvažnije, naša analiza također uključuje izloženost grada ili općine ratnim stradanjima u Domovinskom ratu. Kao aproksimaciju izloženosti zajednice ratnim stradanjima koristimo udio invalida Domovinskog rata u populaciji. Važno je pripomenuti kako tu koristimo podatke o invalidima koje je fizički popisao Državni zavod za statistiku 2001. godine, a ne kasnije podatke HZMO-a. O nedostatcima te varijable dalo bi se raspravljati, no čim pogledate kartu Hrvatske s tim brojkama - intuitivno vidite da je korisna jer udio invalida Domovinskog rata u populaciji vrlo vjerno prati liniju fronte. Idu li Hrvati logikom ekonomskog ili političko-ideološkog odabira? - Ono što smo otkrili drastično se razlikovalo od naših očekivanja. Otkrili smo kako ekonomija jest bitna determinanta obrasca glasovanja i to na jedan vrlo zanimljiv način. Naime, HDZ je postao iznimno dominantan u područjima s višom nezaposlenošću.

Ipak, daleko najznačajnija determinanta obrasca glasovanja u Hrvatskoj jest iskustvo zajednice u Domovinskom ratu. Što je zajednica bila više izložena nasilju, ona više u prosjeku glasuje za HDZ. To vrijedi kada regresijski kontroliramo za čitav niz socioloških, ekonomskih, geografskih i demografskih varijabli. Primjera radi, u Zagrebu je broj invalida Domovinskog rata na tisuću stanovnika 8,8, u Splitu 11,7, Osijeku 21, Pazinu 1,1, a u Vukovaru rekordnih 65. Kontrolirajući za sve ostale varijable, povećanje te brojke za 10 rezultira neto dobitkom za HDZ naspram SDP-ove koalicije od 10 do 12 postotnih poena. I te brojke su stabilne od izbora 2000. do ovih posljednjih.

Domovinski rat se na neki način ukopao u hrvatski politički sustav i to vjerojatno na jedan duži period. Nama se može činiti kako smo u rat išli ujedinjeni, kao i da smo iz rata izašli ujedinjeni. Ali naša iskustva rata i poraća bila su drastično drugačija. I upravo ta iskustva u velikoj mjeri određuju naš politički izbor. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE