Posljednji rezultati istraživanja popularnosti stranaka u Hrvatskoj ne mogu zadovoljiti ni vladajuće, ali ni najveću oporbenu stranku. Dok SDP i njegovi saveznici tonu sve dublje, HDZ o(p)staje na istoj razini popularnosti već treći mjesec zaredom. Iako Tomislav Karamarko i njegovi već pomalo likuju, odnosno vide se pobjednicima parlamentarnih izbora bez obzira kada oni budu, najnovije ankete pokazuju kako je realnost potpuno drukčija.

Dakle, na ljestvici popularnosti koalicija stranaka okupljenih oko HDZ-a nalazi se u značajnom vodstvu ispred aktualne vladajuće koalicije lijevog centra. Koalicija HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS bilježi potporu od 26,1 posto (prema 23,9 posto iz travnja), dok je koalicija SDP-HNS-IDS-HSU s podrškom građana od 25,4 posto na drugom mjestu, što je pad od 1,1 posto u odnosu na samo mjesec ranije. Slijede dvije stranačke liste: ORaH sa 10 posto i Hrvatski laburisti sa 8,1 posto. Još dvije liste na ovoj ljestvici prelaze izborni prag: to su Savez za Hrvatsku sa 6,8 posto i koalicija Nacionalni forum-HSLS-PGS sa 5,1 posto.

Koliko SDP sustavno pada i vjerojatno će još više padati u narednim tjednima i mjesecima, toliko će rasti ORaH Mirele Holy (koja bez nekog prevelikom političkog angažmana jednostavno skuplja razočarane lijeve birače) ali i ostali oporbenjaci.

HDZ-ov prirodni politički saveznik

Iako će do parlamentarnih izbora proći još dosta vremena, već sada su mnoge stvari više nego jasne. Vladajući će zahvaljujući nesposobnosti, bahatosti i skandalima pasti ispod 20 posto potpore, no ni to neće biti dovoljno HDZ-ovoj koaliciji da osvoji vlast. Njihovih 26 posto može narasti za najviše dva ili tri postotna poena, što znači da sami neće moći vladati Hrvatskom - nakon izbora. Teško je očekivati da bi im u postizbornim razgovorima potporu dala Mirela Holy ili Dragutin Lesar. Gabrićev Nacionalni forum bez obzira koliko se svrstavali u centar više naginje ulijevo, pa je jedini logičan i prirodan saveznik Karamarkovom HDZ-u Savez za Hrvatsku. Točnije rečeno, HDZ nema drugu opciju za osvajanje vlasti nego koalirati s grupacijom osam stranaka desnice koja je trenutno na potpori od gotovo sedam posto i u narednim će mjesecima, kada počne ozbiljna kampanja sigurno još i rasti. U zbroju HDZ-ova koalicija i Savez trenutno imaju 33 posto, a do izbora bi mogli računati i na 38 posto (računajući i izgubljene glasove koje će u najvećem broju pripasti listi s najvećim postotkom). A to bi već bilo dostatno i za pobjedu i sastavljanje nove vlade.

No do sada, Tomislav Karamarko i njegovi najbliži suradnici nisu birali riječi za svoje "saveznike" pa će tu trebati dosta strpljenja i umijeća ne bi li ih se posjelo za isti stol sa samo jednim ciljem.

Euroizbori - test za sve

Prvi pravi test smatraju politički analitičari biti će europski izbori. Ako savez za Hrvatsku ostvari dobar rezultat i barem jedan mandat pokazat će snagu koju više neće moći ignorirati ni Tomislav Karamarko. Iz izvora bliskih HDZ-u čuju se spekulacije kako se Karamarko još uvijek nije odrekao detroniziranja konkurenata s desnice ponajviše HDSSB-a koji je najjača snaga Saveza s obzirom na infrastrukturu te političku snagu i iskustvo.

S druge strane iz redova slavonskih regionalaca kao i HRAST-a bilo je signala koji su ostavljali prostor za suradnju i dogovor. Štoviše, oni uopće ne dvoje tko im je prirodni saveznik u nekoj budućoj postizbornoj suradnji bez obzira na sve dosadašnje prijepore. Jasno za bilo kakav dogovor trebat će neutralizirati brojne nesuglasice i taštine, ali što prije sjednu za stol i započnu ozbiljne razgovore o mogućoj suradnji to će izgledi za pobjedu na njima i sastavljanje buduće vlade biti veći.

Zapravo sve je sada na Karamarku. Nakon euroizbora imat će i potvrdu o snazi Saveza, ali i snazi svoje kolacije i ukoliko zaista želi nešto napraviti i jasno vladati Hrvatskom morat će već sada pripremiti javnost na suradnju stranaka centra i desnice. Jer ukoliko bude rezultat izjednačen, utoliko ni Milanoviću neće biti lako. Ako se ORaH već sada može svrstati u lijevi blok (iako će i Mirela Holy imati tvrde zahtjeve spram bivšeg šefa), onda je pozicija Lesarovih laburista potpuno neizvjesna. Ma koliko po svom svjetonazoru bili bliski kukurikavcima, do sada su bili žestoki kritičari aktualne vlasti i u bilo kakvim pregovorima će biti daleko tvrđi orah od Mirele Holy ili eventualno Gabrića koji hipotetički i ne mora prijeći izborni prag. Dakle, s Lesarom neće biti lako. Nije isključeno da laburisti dosljedo ponovno ostanu izvan vlasti, ali da budu jezičac koji će svojim glasovima nekima omogućiti sastavljanje vlade. No takva de facto manjinska vlast bi bila izrazito nestabilna, tako da bi Karamarko sve mogao elegantno riješiti dogovorom sa Savezom za Hrvatskom. Jasno i tu će biti velikih problema, no ako je jedan zajednički cilj – izvesti Hrvatsku iz gliba u kojem se nalazi, onda će i jedni i drugi morati napraviti potrebne ustupke i kompromise.

Jasno je samo jedno: nitko od dvije najjače političke grupacije neće moći samostalno oformiti buduću vladu. I dok Milanović potencijalno ima nekoliko (istina) klimavih opcija, Karamarko ima samo jednu.

• Autor: D.Boroš
• Photo: Davor Javorovic/PIXSELL