Vijesti Top vijest
JESMO LI DOTAKLI DNO? U Hrvatskoj počela kampanja za ‘ispriku Srbima zbog Oluje’!

ONI SU REKLI: OPROSTITE
"Mi, niže potpisane građanke i građani Republike Hrvatske svim našim sugrađankama i sugrađanima, žrtvama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije 'Oluja' u kolovozu 1995. godine, ovim potpisom želimo reći – oprostite!", stoji u peticiji.
Čini se kako se upornost susjedne Srbije koja inzistira na isprici za sve što se dogodilo u vrijeme VRO Oluja – isplatila.
Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić, a posebno premijer Aleksandar Vučić, ne propuštaju priliku za traženje isprike jer “dok oni žale i tuguju, Hrvati slave”.
Je li “peticija isprike” na kojoj je označena i Vlada Republike Hrvatske rezultat pritisaka iz Srbije ili su je proizvoljno organizirali kako u njoj piše “građani i građanke Republike Hrvatske”, teško je znati. No, jedno je sigurno. Hrvatska je Srbiji “blagoslovila” zakon o posebnoj jurisdikciji i dopustila lov na hrvatske branitelje, a istodobno se počela i ispričavati za najveličanstveniju pobjedu kojoj su joj ti isti branitelji donijeli.
U svakom slučaju, kampanja je popraćena plakatima na kojima piše “Nacionalni interes je priznanje, a ne laž”, a koji su izloženi na frekventnim lokacijama u centru grada Zagreba.
Evo teksta peticije:
“Mi, niže potpisane građanke i građani Republike Hrvatske svim našim sugrađankama i sugrađanima, žrtvama ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti počinjenih tijekom i nakon vojno-redarstvene operacije ‘Oluja’ u kolovozu 1995. godine, ovim potpisom želimo reći – oprostite! Ispriku upućujemo u iščekivanju da isto učine najviša državna tijela Republike Hrvatske, čiji su prethodnici sa državnih mjesta ovu operaciju planirali i proveli.
Svojim potpisom želimo se ispričati:
Svima koji su tog ljeta prije 21 godinu izgubili najbližu rodbinu u zločinima počinjenima nad civilima za vrijeme i nakon operacije ‘Oluja’.
Svima koji su bili primorani napustiti kuće, gradove i sela u kojima su odrastali, živjeli, imali prijatelje, djecu i obitelj.
Svima čija je imovina opljačkana, a kuće u kojima su generacijama živjeli – spaljene i razrušene, tako da se nisu imali kamo vratiti.
Svima koji su se, unatoč svemu, pokušali vratiti na svoja imanja, ali su u tome od strane državnih tijela Republike Hrvatske bili spriječeni.
Svima kojima je Republika Hrvatska obećavala mir ukoliko ostanu, a umjesto toga im donijela nasilje, ubojstvo, rušenje i palež.
Isprikom izražavamo posebnu solidarnost s onima koji još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima svojih najmilijih. Želimo im reći kako nisu sami.
Želimo da naša isprika dopre do svih koji su bili ili i dalje žive kao izbjeglice, onoj djeci i mladima koji su ne svojom voljom odrastali daleko od svoga doma. Želimo da se naša isprika čuje i dalje, do svih koji se nemaju kamo vratiti. Da je čuju i oni koji su se vratili, ali i danas trpe uvrede zbog nacionalne ili etničke pripadnosti, koji ne mogu dobiti posao i čiji se glas sputava i ignorira.
Mi, potpisnici i potpisnice ove isprike, duboko vjerujemo kako ostvarenje nijednog društvenog i političkog cilja, čak ni onda kada su sva diplomatska sredstva iskorištena, nikada ne smije uključivati počinjenje zločina i teških kršenja ljudskih prava. Nije smjelo ni tada – 1995. godine.
Također odbacujemo i ograđujemo se od svake politike koja je zločine planirala, posebno ako su planeri bili službeni predstavnici države koja je trebala jednako pripadati njima, nama, ali i onima koji su u ‘Oluji’ stradali.
Sramimo se ne samo zbog toga što su ovi zločini počinjeni u naše ime već i zato što institucije naše države nisu na ove zločine odgovorile u skladu s principima pravde, odnosno nisu učinile dovoljno da se zadovolji pravda za žrtve. U tom pogledu, do danas je učinjeno malo ili ništa. Jedna jedina presuda za zločine počinjene tijekom i nakon operacije ‘Oluja’ premalo je da pred svima vama koji ste ‘Oluju’ osjetili na svojoj koži stojimo uspravno i bez srama.
Podižemo glas protiv šutnje, poricanja i relativizacije i živimo u nadi da će vam Republika Hrvatska omogućiti povratak i siguran život.
Među nama, potpisnicama i potpisnicima, ima i onih kojima je ‘Oluja’ omogućila da se vratimo svojim domovima nakon godina neizvjesnosti i straha. I mi se želimo jasno i glasno ograditi od zločina koji su počinjeni. Želimo jasno reći kako i danas vjerujemo da su sve to naše zajedničke ulice, naši zajednički trgovi, škole i tvornice, naši zajednički gradovi i naša zajednička država.
Želimo da ova isprika služi i kao apel političkim dužnosnicima i političarima u Hrvatskoj da priznaju odgovornost i učine sve kako bi se pronašli i identificirali nestali, kako bi se omogućio povratak izbjeglicama, omogućio dostojan život onima koji su se vratili i kako bi odgovorni za zločine bili osuđeni. Pozivamo ih da se, paralelno sa proslavom vojne pobjede, pridruže komemoracijama za sve žrtve zločina tijekom i nakon operacije ‘Oluja’.
Ovom isprikom želimo pridonijeti izgradnji drugačije Hrvatske. Želimo da Hrvatska bude zajednica temeljena na vladavini prava, pravnoj sigurnosti, istini, jednakosti, demokraciji i ljudskim pravima. Želimo da Hrvatska bude društvo pomirenja koje se ne boji svoje prošlosti, već iz nje uči lekcije za budućnost.
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
