Josipović: Od Hrvatske nije traženo sudjelovanje u snagama za brzo djelovanje

NOVIJE Od Hrvatske nije traženo da sudjeluje u NATO-ovim snagama za brzu reakciju, koje Savez u kontekstu krize u Ukrajini namjerava uspostaviti kako bi mogao brzo odgovoriti na sigurnosne izazove, rekao je u četvrtak hrvatski predsjednik Ivo Josipović u Newportu, u Walesu gdje sudjeluje na summitu NATO-a. "Od Hrvatske neće biti ništa traženo. Očito je da će se nastojati postići neki politički ciljevi, u prvom redu da se osigura mirni dijalog kako bi se pokušalo riješiti krizu u Ukrajini mirnim putem. Iznimno je važno da se kriza u Ukrajini rješava na temelju međunarodnog prava, to jest da se poštuje integrietet Ukrajine. NATO kao savez želi također nastavak dijaloga", rekao je Josipović koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na summitu NATO-a na kojem je glavna tema kriza u Ukrajini i kako se postaviti prema Rusiji. "Hoće li se tražiti, ne znam, nemam čarobnu kuglu, ali je jasno i imao sam više puta upite hoće li Hrvatska vojno sudjelovati, moj je odgovor - ne", rekao je Josipović. Isto tako, dodao je Josipović, nema govora o tome da se od Hrvatske zatraži stacioniranje tih snaga. Na upit kako će Hrvatska odgovoriti ako se to zatraži, rekao je: "Nema hipotetskih pitanja ni hipotetskih odgovora". Ministar obrane Ante Kotromanović, koji sudjeluje u hrvatskom izaslanstvu na summitu, rekao je da Hrvatska može ponuditi medicinsku pomoć za zbrinjavanje ranjenika u Hrvatskoj. "Što se tiče Hrvatske, mi ćemo slijediti korake NATO-a. Možemo ponudiit medicinsku pomoć za sve vrste ranjenika, koji mogu doći u Hrvatsku i liječiti se. Na to smo spremni i već smo rekli da možemo na taj način pomoći", rekao je Kotromanović. Čelnici NATO-a započeli su u četvrtak dvodnevni summit sastankom s čelnicima partnerskih zemalja koje sudjeluju u mirovnoj misiji ISAF u Afganistanu. Krajem godine ta bi se misija, najveća u NATO-ovoj povijesti, trebala okončati, a umjesto nje bit će pokrenuta misija zadužena za osposobljavanje afganistanskih sigurnosnih snaga. "Svi su govornici istaknuli da je misija ISAF omogućila da se Afganistan stabilizira i da se postave dobri temelji za njegov demokratski,ekonomski i svaki drugi razvoj", rekao je Josipović, dodajući da će Hrvatka sudjelovati i u novoj misiji u toj zemlji. "Ima nekoliko elemenata u kojima se Hrvatska može uklopiti, to je edukacija vojne policije i tu smo bili među najistaknutijim zemljama parnterima. Mislim da ima prostora i za angažman u razvoj civilnog društva u Afganistanu, posebice u vezi s položajem žena i njihovu aktivnom uključivanju u društvo, o čemu je često govorila ministrica (vanjskih i europskih poslova) Vesna Pusić", rekao je Josipović. Predsjednik Josipović je rekao da je u dosadašnjem dijelu summita bilo riječi o terorizmu, kao posebno nečovječnom obliku borbe za postizanje političkih ciljeva. "Svi smo pokazali odlučnost da se globalnom terorizmu suprotstavimo svojim snagama i da razvojem demokracije osiguramo da terorizam ne pobijedi", rekao je. Josipović je kratko komentiro i današnju izjavu pomoćnice glavnog tajnika NATO-a Kolinde Grabar Kitarović, koja će mu biti protukandidatkinja na predsjedničkim izborima, da su njih dvoje u Newportu u različitim ulogama i da svoju zemlju trebaju zastupati kao jedno, a da se o domaćim temama treba govoriiti kod kuće. "Slažem se da ovdje nije mjesto, da ovaj događaj nije mjesto za vođenje lokalne kampanje. Ovdje smo danas u različitim ulogama, svatko u svojoj, a kada se vratimo u Hrvatsku i kada počne kampanja, onda ćemo raspravljati", rekao je Josipović. Hrvatska će potpisati sporazum o zajedničkom razvoju obrane Hrvatski ministar obrane Ante Kotromonavić najavio je u četvrtak da će na marginama summita NATO-a potpisati sporazum s devet članica NATO-a o zajedničkom razvoju obrambenih sposobnosti. Riječ je o ideji da savezničke i partnerske zemlje zajednički rade na razvijanju određenih obrambenih sposobnosti predvođene jednom od država s jačim obrambenim sposobnostima. U ovom slučaju je to Njemačka. "To je vrlo dobro za nas. S devet zemalja razvijat ćemo sposobnosti koje su za nas važne, među njima topničku potporu, medicinske sposobnosti i sposobnosti u atomsko-biološko-kemijskoj zaštiti", rekao je Kotromanović, dodajući da će sporazum biti potpisan u četvrtak navečer na jednom ratnom razaraču usidrenom u cardiffskom zaljevu. Kotromanović je rekao da se od Hrvatske nije tražilo niti se očekuje da će se tražiti da sudjeluje u snagama za brzu reakciju, koje NATO namjerava uspostaviti u kontekstu ukrajinske krize. "Nije se tražilo i ne očekujemo da će se tražiti od nas da idemo s vojnicima koji će se boriti. Ono što smo rekli jest da smo spremni pomoći u zbrinjavanju ranjenika", rekao je Kotromanović. NAJAVA Na NATO summitu koji se danas i sutra održava u Walesu, u fokusu političkih i vojnih lidera bit će pitanja ključna za budućnost Alijanse; mali vojni budžeti članica, nedostatak vojnika i sredstava za ambiciozne programe, krah snaga za brze intervencije, potom hitno redefiniranje planova za Europu zbog krize u Ukrajini, te pronalazak nove strategije za Bliski istok kao odgovor na sve jaču globalnu prijetnju militanata iz Islamske države. Prvi čovjek Alijanse Anders Fogh Rasmussen već je objavio da će od vođa zemalja NATO-a biti zatraženo odobrenje za formiranje udarnih snaga za brzo reagiranje za istok Europe i nove baze koje će, po svemu sudeći biti locirane u Poljskoj i baltičkim državama. Ono što je primoralo stratege NATO-a na formiranje novih jedinica jest brzina koju je pokazala ruska vojska sposobna da bez najave mobilizira 15 tisuća vojnika za dva dana.

Summit u Walesu bit će pod nečuvenim osiguranjem

Bugarski ‘lovci’

Na NATO summitu prisustvovat će i hrvatski ministar obrane Ante Kotromanović. - Prioriteti svih razgovora biti će zaustavljanje pada vojnih proračuna zemalja članica Saveza, te, u skladu s ekonomskim mogućnostima, rast prema poželjnih dva posto BDP-a godišnje razine za vojni budžet. Savez računa u budućnosti biti vidljiviji na istoku Europe, pa će tako biti rasprave o lokacijama za nove baze na istoku Europe, a Hrvatska nije u tom fokusu. Također, očekuje se donošenje plana za brzo razmještanje snaga za reagiranje. Ono što se na nas može odraziti jest izvođenje drukčijih vrsta vojnih vježbi s NATO partnerima od onih koje smo do sada radili. Dakle, vježbe koje će biti više usmjerene na brzo reagiranje i prebacivanje jedinica - kazao nam je Kotromanović uoči puta u Wales, najavljujući kako će imati niz bilateralnih susreta, među njima i s bugarskim ministrom obrane na temu mogućeg zajedničkog “air policinga“ s bugarskim zračnim snagama koje su na korak do kupnje lovaca F-16 iz Portugala. U novim bazama bit će, kako se očekuje, stacionirano teško oružje, oprema, komunikacijski i zapovjedni centri za potrebe nove formacije. Prema dostupnim informacijama, nove NATO snage za plašenje Vladimira Putina raspolagat će s minimalno 10 tisuća vojnika iz Velike Britanije, Norveške, Nizozemske i tri baltičke države. No, skeptici ukazuju kako su svi dosadašnji pokušaji formiranja takvih snaga propali, a od specijalnih postrojba jedino Britanci i Norvežani imaju upotrebnu vrijednost. Što se tiče konkretnije pomoći Ukrajini, NATO bi na summitu u Walesu mogao donijeti odluku o pomoći Kijevu u obliku sofisticiranijeg naoružanja i obavještajnih informacija, ne bi li nekako vratili istok zemlje.  

Kako će odgovoriti Moskva 1. Dolazak novih zračno-desantnih jedinica u Bjelorusiju i u oblast Kalinjingrada, ruskoj kopnenoj enklavi u srcu Europe. 2. Obaviještajci dojavljuju kako je Rusija već instalirala najmanje deset mobilnih raketnih sustava iskander-M u Kalinjingradu, kao i uzduž granice sa pribaltičkim zemljama. Te rakete, nevidljive za radare, imaju domet 500 km čime efikasno mogu dosegnuti sve ciljeve u Češkoj i Poljskoj, ali im je i Berlin u dometu. 3. Kod bjeloruskoga grada Baranoviča smješten je golemi ruski radar za gledanje “iza horizonta”, sve do Atlantskog oceana gdje su američke podmornice i promatra američke strateške balističke projektile koji bi bili lansirani na ruske gradove.

  Izvorni članak možete pogledati OVDJE