Jović: ‘Pozdrav ‘ZDS’ može dovesti u pitanje karakter Domovinskoga rata’

Jović je komentirao pozdrav "ZDS" te njegov položaj na HOS-ovoj ploči u Jasenovcu Profesor fakulteta političkih znanosti Dejan Jović gostovao je N1 televiziji gdje je analizirao kakve bi posljedice na vanjsku politiku Hrvatske mogao ostaviti pozdrav “ZDS” na ploči HOS-a koji je u posljednje vrijeme postao vruća politička tema u Hrvatskoj. “Mislim da je dobro povezati hrvatsku vanjskopolitičku poziciju s tim pitanjem. Meni se čini da svako isticanje slogana iz NDH, kao što je u ovom slučaju, vraća Hrvatsku u sjenku 2. svjetskog rata u kojoj se ona nalazila tokom Hladnog rata i tijekom 90-tih. To osnažuje poziciju Srbije, ali također dovodi u pitanje sam karakter Domovinskog rata, a taj karakter je temelj novog nacionalnog identiteta. Ako mi sad prihvaćamo da je ustaška tradicija sastavni dio Domovinskog rata otvara se čitav niz drugih pitanja koja imaju konzekvence za ocjenu karaktera Domovinskog rata”, rekao je Jović te dodao: “Ako je ustaška komponenta bila sastavni dio tog rata jesu li onda strahovi lokalnih Srba bili opravdani kad se radilo o karakteru Domovinskog rata, a onda je li bila opravdana i njihova pobuna i pokušaj odcjepljenja? Mi otvaramo čitav niz pitanja koje je Franjo Tuđman htio zatvoriti u svoje doba i izbjeći. On je namjerno isključio ustašku komponentu jer je znao da je ona nepopularna i štetna za vanjskopolitičku poziciju Hrvatske. On je tu malo lažirao karakter Domovinskog rata da bi postigao političke poene. Zanemario je da je jedan aspekt tog rata bio povezan s ovim ‘ZDS’. Tolerirao je, ali je u javnim izjavama suprotstavljao bilo kakvom povezivanju Domovinskog rata s NDH”, smatra Jović. Na komentar novinara o tome da je HOS bio paravojna postrojba u početku Domovinskoga rata te da su se smatrali i protivnicima HDZ-a, Jović je komentirao: “Bilo je dosta značajnih razlika u odnosu na BiH. Sastavni dio tradicije ekstremnog hrvatskog nacionalizma je negiranje nezavisnosti BiH. U tom smislu negiranje ideje o podjeli BiH – tu su se sukobili s Tuđmanom koji je bio zagovornik Banovine Hrvatske. Kad je vidio da to ne ide onda je rekao ajmo vidjeti što s Herceg Bosnom pa kad ni to nije išlo, što je onda s Federacijom kao zonom hrvatskog utjecaja. On nije htio treći entitet u BiH jer je smatrao da će se Bosna raspasti, ali na dva dijela, jedan  Srbiji, a jedan Hrvatskoj. Na neki način u očekvianju presude iz Haaga prema generalima i političarima iz Herceg Bosne je pokušaj neki preveniranja situacije da budu osuđeni što bi Hrvatsku dovelo u nepovoljni poziciju kad se radi o odnosima s BiH jer bi impliciralo direktno pitanje intervencije u BiH”, zaključuje Jović za N1.