Jurčević o Katalinićevom brigu: Zbog vica o Jugoslaviji likvidirali Hrvate

Katalinićev brig poznato je zločinačko Udbino središte u bivšoj Jugoslaviji, rekao je povjesničar, koji podržava prijedlog o preimenovanju. Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara na Europski je dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava najavio da će i službeno biti provedena odluka splitskog Gradskog vijeća da pristupna ulica Katalinića brigu nosi naziv Prilaz žrtava komunizma. Tu Oparinu odluku pohvalio je, u razgovoru za Direktno, hrvatski povjesničar Josip Jurčević. "Napokon je nakon 30 godina demokracije u Hrvatskoj Andro Krstulović Opara kao kulturnjak u širom smislu riječi, koji dobro zna što simbolika Katalinićevog briga znači, donio tu odluku. Stoga mi je drago da je krenuo u taj korak promjene naziva ulice. Ja mu čestitam na toj odluci, to je konačni znak demokratizacije", naglasio je Jurčević. Kako nam je objasnio, Katalinićev brig je poznato zločinačko Udbino središte u bivšoj Jugoslaviji. "Bio je jedan od moćnijih i zloglasnijih mjesta kad se radi o likvidacijama hrvatskih iseljenika i cijelog niza događanja u borbi protiv tzv. unutarnjeg neprijatelja. U unutarnje neprijatelje ubrajali su vjernike, intelektualce, tzv. hrvatski nacionalizam, ali su ubrajali da tako kažemo i sve one koji su kod susjeda ispričali kakav vic protiv Jugoslavije", ustvrdio je Josip Jurčević. Udba je bila tajna policija koja je gotovo mogla djelovati bezgranično pa sve do ilegalnih likvidacija. "Činili su zločine i legalnim putevima. U dogovorima s tužiteljstvom i sudstvom vršili su se i kazneni progoni, dogovorale su se osude i kakva će im biti kazna", nadodao je naš sugovornik. Prema Jurčevićevim riječima, mnogi stanovnici Dalmacije, bili oni lijevi ili desni, ako su bili nepoželjni režimu, prozivali su neprijateljima. "Represiju su doživjeli mnogi ljudi. Zato je taj Katalinićev brig postao zloglasan. Također, ondje su se događala razna vrsta mučenja - fizička ili psihološka", zaključio je, u razgovoru za Direktno, hrvatski povjesničar Josip Jurčević.