Kako nas pljačkaju 'nevladine' udruge 2. dio

Otkako su se povukli Soroš i slični humanisti iz financiranja domaćih naprednjaka, sve te silne udruge i pojedinci nalegoše na slabašne državne jasle. Kao Turci na ''jazik hrvatski'', rekao bi pop Martinac. Milina ih je gledati kako žvaču i preživaju. Bome, nije to stoka sitnog zuba, krupni su to papkari preživači, prevelikog apetita za tako siromašne jasle. Nameće se tu i još jedno pitanje: Kakvi su to naprednjaci kada se guraju oko državnih jasala? Ne bi li bilo logičnije da oponenti postojećem sustavu – što naprednjaci po definiciji jesu – s gnušanjem odbijaju potporu istog tog sustava? Koja ih, po naravi stvari, financiranjem korumpira. Tako smo ovih dana svjedočili apsurdnom pitanju jedne HNS-ove gradske zastupnice gradonačelniku Bandiću. Vedrana Gujić, rečena zastupnica HNS-a, pitala je tako zašto je 120 000 kuna dodijeljeno portalu Narod.hr koji je u vlasništvu udruge ''U ime obitelji'' kad je svima poznato da je to ''konzervativna udruga''. Nešto se čudno zbiva u glavi Vedrane Gujić. U demokraciji, barem načelno, ne bi smjelo biti diskriminiranja po kriteriju napredno/konzervativno. Štoviše, kada bi toga i bilo, logičnije je da sustav podupire one koji ga čuvaju (konzerviraju) nego one koji ga nastoje rastočiti i preurediti prema nekim svojim, navodno naprednim idejama. Ona misli da financiranje udruga na razini glavnog grada treba izgledati kao i na razini države - pa da se novac koji su zaradili svi građani i u obliku poreza uplatili u državni proračun dijeli samo nekima, onima koji su po volji HNS-u, SDP-u & partnerima. A evo kako to izgleda kad sredstva poreznih obveznika, na državnoj razini dijeli HNS-ova ministrica kulture Andrea Zlatar Violić: Ona je 30. 9. podijelila gotovo 3 milijuna kuna (oko 400,000 eura) bespovratnih sredstava na 14 neprofitnih medija za rad u 2013. Ova su sredstva podijeljena na javni poziv ministarstva, po prvi puta, u godini u kojoj je Ministarstvo kulture odustalo od financiranja više započetih projekata obnove spomenika kulture „zbog nedostataka financijskih sredstva“. Ova su sredstva podijeljena samo 2 mjeseca prije referenduma o braku. Od 8 portala kojima je podijeljeno 1,5 milijun kuna – njih 7 sudjelovalo je u kampanji protiv referenduma o braku, a 3 portala su LGBT aktivistički portali: Portal „H-alter“ (400.000 kuna), „Forum.tm“ (400.000 kuna), „Kulturpunkt.hr“ (200.000 kuna), „VoxFeminae.hr“ (200.000 kuna), „Lupiga.com“ (200.000 kuna), „Booksa.hr“ (85.156 kuna), „Crol.hr“ (180.000 kuna), „In-portal.hr“ (180.000 kuna), televizijski sadržaji „Treći sektor – civilno društvo na malom ekranu“ (400.000 kuna), TV-emisija „Cenzura“ (95.000 kuna), „Radio Student“ (120.000 kuna), javni radijski servis „Radionet“ (200.000 kuna) i časopisi „Nepokoreni grad“ (150.000 kuna) i „Crveni kotač“ (100.000 kuna). Tri milijuna kuna podijelilo je 7 članova stručnog povjerenstva. Većina ih, po svemu sudeći, dijeli svjetonazor HNS-ove predsjednice gđe Pusić o braku poznate po prijetećoj poruci biračima uoči referenduma: „Što god da mislite, glasajte protiv“: Sanja Sarnavka (B.a.B.e), Đurđica Klancir (T-portal), Mima Simić (LGBT aktivistica), Nada ZgrabljićRotar (Odjel za komunikologiju, Hrvatski studiji), Dejan Kršić (publicist), Stojan de Prato (Večernji list) i Željko Blaće (LGBT aktivist). Nakon samo 3 mjeseca, HNS-ova ministrica Zlatar-Violić , podijelila je još 50-ak stipendija za novinarske projekte, ovaj put uz malo više truda oko oponašanja demokratske procedure dodjeljujući novac prema sličnom ključu selekcije tema i portala na kojima će biti objavljene (http://www.min-kulture.hr Pravo bi pitanje bilo: koliko su naša javnost i građanstvo (porezni obveznici, koji pune državni proračun) doista upućeni u uzuse kojima se raspolaže proračunskim sredstvima, ponajprije u 'trećem sektoru'? Odnosno: koliko odgovorni čimbenici čine da bi odgovor na to pitanje bio doista transparentnim? Po svojoj definiciji, transparentnost je izraz koji u društvenome, odnosno političkome kontekstu označava javno djelovanje pojedinaca, društvenih skupina, organizacija, institucija i državne vlasti koje karakterizira otvorenost, odnosno spremnost da se podatci o njemu što je više moguće učine dostupnim javnosti i na taj način odgovornim prema široj zajednici. Ako se dosljedno primjenjuje, transparentnost predstavlja jedno od najboljih sredstava za prevenciju korupcije i raznih drugih oblika zlouporabe. U 2012. godini prihodi udruga u RH bili su preko četiri i pol milijarde kuna. Iste je godine npr. proračun MORH-a bio 4,2 milijarde kuna. Podsjetimo: demokratska društva karakterizira supostojanje triju takozvanih sektora. Prvi je profitno tržišno poduzetništvo, drugi je javni (država), a treći građanski. Ako 'treći sektor' ispunjava svoju svrhu i smisao - da se građani aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja i čine konstruktivnu interakciju sa ostalim 'sektorima' - možemo ga zvati i 'civilnim društvom'. U svibnju 2013. g. u Registru udruga bilo je više od 49.000 udruga. Registrirane udruge moraju se upisati i u Registar neprofitnih organizacija, koji je ustrojen 2009. g. i vodi ga Ministarstvo financija, a u njemu je u svibnju 2013. bilo 21.318 udruga. Nadalje, u RH mogu djelovati i strane udruge, osnovane na temelju pravnoga poretka strane države. U Registru stranih udruga u svibnju 2013. bilo je 134 strane udruge. Financijska izvješća obvezne su predavati one udruge čiji su prihodi ili imovina posljednje tri godine bili jednaki ili veći od 100 tisuća kuna, a novoosnovane udruge najmanje prve tri godine svoga djelovanja. U svibnju 2013. u Registru neprofitnih organizacija bilo je 12.300 udruga koje su obveznice predaje financijskih izvješća. Pet udruga s prihodima većim od 100 milijuna kuna Broj udruga koje su u razdoblju 2010. od 2012. predale godišnja financijska izvješća – prema visini prihoda   Visina prihoda                       2010.                            2011.                      2012. do 100.000 kuna                  3.573                             4.604.                     5.670 od 100 do 500 tisuća kuna     3.276                             3.408                      3.515 od 500 tisuća do milijun           734                                760                         757 od 1 do 5 milijuna kuna           569                                600                         587 od 5 do 10 milijuna kuna            48                                 51                          44 od 10 do 50 milijuna kuna          42                                 39                          44 od 50 do 100 milijuna kuna          2                                 22 od 100 do 200 milijuna kuna         3                                 4                             5 preko 200 milijuna kuna               1                                  0                            0 Ukupno 8.248 9.468 10.624 (Izvor: Ministarstvo financija, FINA, svibanj 2013. Izvori Ministarstva financija i FINE iz svibnja 2013.god. navode da su ukupni prihodi udruga u 2012. g. bili 4.516.249, 844 kuna (dakle, preko četiri i pol milijarde kuna) a rashodi 4.441.223, 809 kuna. Od te svote nešto preko dvije milijarde kuna udruge su ostvarile od donacija, blizu milijarde od prodaje roba ili pružanja usluga, oko pola milijarde od članarina i članskih doprinosa, a prihodi 'po posebnim propisima' iznosili su preko 700 milijuna kuna. Broj zaposlenih u 'neprofitnom sektoru' u 2012. g. iznosio je 20.138 od čega je u udrugama bilo zaposleno 9.757 a u ostalom neprofitnom sektoru 10.386. Da bi slika bila preglednija, svemu ovome valja dodati i uvid u dosadašnje ostvarivanje financijskih potpora iz fondova EU od strane udruga iz RH. Financiranje udruga iz fondova EU (ukupan broj projekata udruga koji su zadobili financijsku potporu: 551 ) Programi EU iz kojih su financirani projekti udruga    Broj projekata    Iznos financijske potpore CARDS 2002.-2004.                                                              41                       6.074.868, 53 eura PHARE 2005.-2006.                                                             48                       3.222.741, 76 eura IPA 2007.-2011. *                                                                  166                     27.687.423,76 eura Programi i inicijative Unije **                                            296                     31.668.002,69 eura Ukupno iskorištena sredstva iz fondova EU       551                  68.653.036,74 eura (* Programi IPA I. II. i IV., IPA INFO i Višekorisnička IPA) (** Programi i inicijative Unije obuhvaćeni analizom sufinanciranja projekata udruga: Europa za građane, Mladi na djelu, PROGRESS, Zdravstvo, FP7, Leonardo da Vinci, Kultura, ECHO, EIDHR, Program Trilateralahttp://www.trilateral.org/go.cfm?do=Page.View&pid=52 (Slovenija, Mađarska, Hrvatska), INTERREG IIIA-Adriatic.) (Izvor: Ured Vlade RH za udruge) ************************************* RH je oduvijek bila dio Europe kao katoličko-kršćansko-znastveno-civilizacijske predvodnice svijeta i ne može biti „otok“u vremenu globalnog „sela“.Kao takova je sudionik u življenju civilizacijskih tekovina i poštovanju potpisanih ugovora,pravila,običaja života suvremenog svijeta no to nije problem.Problem u prostoru NVO RH je nedostatak DOMOLJUBLJA i osjećaja pripadnosti. -financijska izvješća su „ušminkana“ i nevjerodostojna meni kao laiku /SDP na vrijeme ne podnosi fin.izvješća a ovo što se može vidjeti na njihovim mrežnim stranicama-ne svih udruga-je nešto u čiju istinitost dvojim/ -u svim NVO dolazimo do istih donatora tj dolazimo do istih ambasada,istih međunarodnih finacijera,…itd….. -toliki broj NVO meni kao laiku je samo način da se voda „zamuti“ tj ne može raditi redovan financijski i svekoliki nadzor/broj zaposlenih..itd…/ tj da se u „moru“ papira lakše prikriju nečasne radnje kao kada u gospodarstvu nađemo pokušaj „pranja“ novca koji se vrši preko tvrtke-majke na tvrtke-kćeri i mnošto računa ..itd….. -Letimičan pogled u Nadzorna vijeća udruga govori tko su ljudi koji su „unutra“ i k tomu još na pozicijama,velikom većinom gospoda s Filozofskog fakulteta Zagreb a znamo što je i tko je, u ne tako davnoj prošlosti, bio predvodnik u školovanju partijskog kadra sto nam može posvjedočiti dekan Zakošek i mnogi drugi.Naravno kako bi to moglo proći bez bivših novinara „Ferala“ i EPH djelatnika. ****** B.ab.e.-Ured Zagreb, Selska cesta 112a, 10 000 Zagreb Sanja Sarnavka, od 1996. godine voditeljica programa "Žene i mediji", od 2000. do 2009. koordinatorica, a onda predsjednica organizacije. Vodi Program ljudskih prava. Profesorica komparativne književnosti i jugoslavenskih jezika i književnosti. Zdravka Sadžakov, politologinja i koordinatorica organizacije. Zadužena za organizacijski razvoj, rad s volonterkama, vodi Program prevencije rodno uvjetovanog nasilja. Kontakt: zdravka@babe.hr Tatjana Repalust, ekonomistica, voditeljica financija, strpljiva prvakinja u kombinatorici. Kontakt: tanja.repalust@babe.hr Senka Sekulić Rebić, magistra psihologije. Psihologinja u Savjetovalištu, ali "uskače" i u sve druge aktivnosti kad zatreba. Kontakt: senka@babe.hr Dajana Pul Bošnjaković, apsolventica Pravnog fakulteta, voditeljica ureda, koordinatorica humanitarnih akcija i Babe! sveznalica. Kontakt: babe@babe.hr Marijana Antunović, magistra politologije, MA iz sociologije i socijalne antropologije, voditeljica programa Rodna ravnopravnost. Darija Marić, diplomirana sociologinja, voditeljica projekta Djelujemo lokalno, ali jasno, kompetentno i glasno. Đino Đivanović, profesor sociologije i diplomirani južnoslavist, "polaznik stručnog osposobljavanja za rad" Ured Sigurne kuće Vukovarsko- srijemske županije, b.a.b.e@vu.t-com.hr Ivana Sučić, stručna suradnica - sociologinja Vjekoslava Morić, stručna suradnica - socijalna radnica Sandra Brkljač, stručna suradnica - psihologinja Jevrosima Paunović, domaćica http://www.babe.hr/hr/ured/ ****** GONG-http://gong.hr/hr/o-gong-u/tko-cini-gong/ Vijeće Suzana Jašić, predsjednica Vijeća Đorđe Gardašević, zamjenik predsjednice Vijeća Gordan Bosanac Luko Brailo Goran Čular Gordana Vilović Jurica Malčić Neven Šantić Izvršni odbor Dragan Zelić, izvršni direktor Jelena Berković, zamjenica izvršnoga direktora Nives Miošić Saša Šegrt Nadzorni odbor Albina Dlačić, predsjednica NO Vesna Lalić Mirna Santro, potpredsjednica NO Zagovarački tim Dragan Zelić, izvršni direktor SAVJETI Suzana Jašić, viša savjetnica Marina Škrabalo, viša savjetnica KOMUNIKACIJE Jelena Berković, zamjenica Izvršnog direktora Danela Žagar, stručna suradnica Andreja Žapčić, novinarka i urednica PRAVNI TIM Vanja Škorić, viša pravna savjetnica Natalia Mirković, pravna savjetnica Istraživački centar Nives Miošić, voditeljica Istraživačkog centra Duje Prkut, istraživač Dražen Hoffmann, stručni suradnik - istraživač Edukacijski centar Martina Horvat, voditeljica Edukacijskog centra Administracija i financije Saša Šegrt, voditeljica razvoja projekata Srđan Nanić, voditelj financija Maja Ujević, voditeljica ureda GRIF Tina Novak, voditeljica računovodstva Tanja Kapusta, financijsko – administrativna referentica Korana Gačić-Fuk, računovotkinja Lana Gluščić, stručna suradnica u računovodstv ***** Dokumenta-http://www.documenta.hr/hr/struktura-organizacije.html Upravni odbor: ŽivanaHeđbeli, Pero Jurišin, Goranka Lalić, Zoran Pusić (predsjednik) Voditeljica: Vesna Teršelič Zaposlenici/ce: Programska koordinatorica: Emina Bužinkić Administrativna koordinatorica: Jelena Šimunović Financijski koordinator: Sanjin Bužo Administrativno-financijska asistentica: Irma Vrhovski Koordinator za namicanje sredstava: Albin Matoshi Medijski koordinator: Eugen Jakovčić Koordinatorica programa usmene povijesti: Tanja Petrović Urednica materijala prikupljenih metodom usmene povijesti: Maja Dubljević Koordinatorica terenskog istraživanja: Darija Marić Istraživač: Marko Smokvina Koordinatorica programa kultura sjećanja: Tamara Banjeglav Koordinator istraživanja ljudskih gubitaka: Slaven Rašković Istraživači/ce: Božica Ciboci, Tomislav Fresl, Dea Marić, Nataša Stepčić Monitori/ce suđenja za ratne zločine: Milena Čalić - Jelić, Jelena Đokić Jović Arhivist: Nikola Mokrović Operaterka baze podataka: Zrinka Kolarić IT stručnjak: Vincent Kersten **********************************************     Daran Bašić Izvorni članak možete pogledati OVDJE