Vijesti Top vijest
Konačan prijedlog EK: evo koliko će migranata primiti Hrvatska

Na popisu nema Velike Britanije, Danske i Irske koje imaju izuzeće iz zajedničke politike azila
Hrvatska bi prema prijedlogu Europske komisije trebala prihvatiti 1.064 izbjeglice iz Grčke, Italije i Mađarske, što zajedno s 550 izbjeglica koje je vlada pristala primiti u srpnju iznosi 1.614 ljudi.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u srijedu je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu zatražio od zemalja članica da hitno donesu odluku o prihvatu 160.000 izbjeglica.
Brojka od 160.000 tisuća uključuje i 40 tisuća izbjeglica za koje je Komisija još u svibnju predložila raspodjelu po zemljama članicama kako bi se olakšao teret Grčkoj i Italiji i od toga broja Hrvatska je pristala primiti 550 ljudi.
U međuvremenu su u Europu stigle tisuće novih izbjeglica, pogotovo u Mađarsku. Sada je Komisija izišla s novim prijedlogom raspodjele 120.000 tisuća izbjeglica iz Grčke, Italije i Mađarske.
Po tom prijedlogu, Hrvatska bi bi iz Italije od ukupno 15.600 izbjeglica prihvatila njih 138, iz Grčke od 50.400 izbjeglica njih 447 i iz Mađarske od 54.000 Hrvatska bih trebala primiti 479, ukupno 1.064.
Gotovo polovicu od tih 120.000 trebale bi primiti Njemačka (31.443) i Francuska (24.031).
Austrija bi trebala primiti 3.640, Belgija 4.564, Bugarska 1.600, Cipar 274, Češka 2.978, Estonija 373, Finska 2.398, Latvija 526, Litva 780, Luksemburg 440, Malta 133, Nizozemska 7.214, Poljska 9.287, Portugal 3.074, Rumunjska 4.646, Slovačka 1.502, Slovenija 631, Španjolska 14.931, Švedska 4.469.
Na popisu nema Velike Britanije, Danske i Irske koje imaju izuzeće iz zajedničke politike azila.
Komisija želi da te kvote budu obvezujuće. Kod ranijeg prijedloga za raspodjelu 40.000 izbjeglica zemlje članice nisu se složile oko obvezujućeg karaktera tih kvota. Od te brojke do sada su zemlje članice na dobrovoljnoj osnovi pristale primiti 32.000 ljudi, još treba naći mjesta za 8000 ljudi.
Dvije najveće članice Njemačka i Francuska zauzimaju se za obvezujuće kvote što uvelike povećava izglede da prijedlog Komisije bude prihvaćen. O tome će odlučivati ministri unutarnjih poslova koji se sastaju u ponedjeljak 14. rujna u Bruxellesu.
Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
