Dok će se količina ljudi na planetu povećati za 32 posto u sljedećim desetljećima, svakako je zanimljivo kako će se to odraziti na svjetske religije

Vjera ili religija je i dalje integralni dio mnogih modernih društava, utječe na zakone, način života, ljudsko ponašanje i pravila društva. Nestaju li religije i organizirano vjerovanje, prevladava li agnosticizam ili ateizam, kao što mnogi tvrde ili se religije šire brže i žešće no u doba križarskih ratova.  Kršćanstvo je (u svim svojim formama) bilo prevladavajuća religija dulje od milenija, no, sudeći po podacima, njegovo mjesto preuzima islam. 

Muslimani su najbrže rastuća vjerska skupina na svijetu, donosi Big Think analizirajući podatke Pew Researcha, koja raste "duplo brže" od populacije svijeta.  Dok će se količina ljudi na planetu povećati za 32 posto u sljedećim desetljećima, broj muslimana narasti će za 70 posto. sa 1,8 milijardi na 3 milijarde do 2060. To će značiti da će činiti 31.1 posto svjetske populacije, dok su sada 24.1 posto svjetske populacije.

Znači li to da kršćanstvo izumire? 

Danas toj vjeri pripada 31 posto svjetske populacije, kaže Pew. No, vjernici u Europi "izumiru" mnogo brže no što se novi rađaju, iako se Europa smatra središtem te vjere (koja se ubrzano, primjerice, širi Afrikom). U to treba ubrojati sve veću količinu ateista i agnostika u Europi. Između 2010. i 2015. broj umrlih vjernika je za šest milijuna prešišao broj rođenih (potencijalnih) vjernika. Samo je u Njemačkoj umrlo 1.4 milijuna vjernika no što je (potencijalnih vjernika) rođeno. 

Latinska Amerika i Afrika zato imaju velike poraste u "novim" kršćanima, no svejedno ne mogu držati isti ritam kojim raste broj muslimana. Koji je razlog iza toga? Taj da muslimani u prosjeku imaju više djece nego sedam drugih vjerskih skupina koje proučava Pew. 

S prosjekom od 2.9 djece, muslimanke "prešišaju" kršćanski prosjek s 2.6 djece i generalni prosjek (tu se ubrajaju ateisti i agnostici) od 2.2 djece. Generalno gledano, u svim regijama koje imaju velike populacije muslimana, rađa se jako puno djece. Muslimani su, zato, u prosjeku najmlađa religija - prosječni musliman ima 24 godine, dok prosječni ne-musliman ima 32, piše Express.hr

Još jedna karakteristika jest da muslimani ne mijenjaju vjeru olako kao druge vjerske skupine (radi braka, društvenog pritiska ili drugih razloga). "Mijenjanje vjere" će "usporiti" kršćanski rast za 72 milijuna do 2060. godine, a imati će minimalno utjecaja na ekspanziju islama.

Broj onih koji se ne povezuju niti s jednom religijom također će, začuđujuće, pasti s trenutnih 16 posto na 13 posto iako će sveukupno broj takvih ljudi narasti sa 1.17 milijardi (2015.) na 1.2 milijarde u 2060. godini. Usporedbe radi, vjernika će narasti na 8.1 milijardu do 2050.

Dok broj ateista i agnostika raste u SAD-u i Europi, činjenica da ljudi koji se ne deklariraju kao vjernici imaju manje djece od prosjeka utječe na sveukupne brojke sada ali i u budućnosti. Od 2010. do 2015. vjernici imaju u prosjeku 2.45 djece po ženi, dok ateisti/agnostici imaju 1.65.

Kada je o drugim vjerama riječ, i broj budista će u budućnosti padati, smanjiti će se za 7 posto, od 500 milijuna u 2015. do 462 milijuna u 2060. Niski prirodni priraštaj u zemljama poput Kine, Tajlanda i Japana odgovoran je za taj trend. Zanimljivo je kako će pripadnici "narodnih" vjerovanja autohtonih kultura na nekim područjima, kao što su američki Indijanci i australski Aboridžini, narasti za 5 posto, sa 418 milijuna na 441 milijun.