KRVAVI LISTOPAD NA PAKRAČKO - LIPIČKOJ BOJIŠNICI, AGRESOR NIJE USPIO SLOMITI OTPOR BRANITELJA

05.10.2022. 15:09:00

Koliko je bilo teško krajem rujna iu listopadu 1991. godine u okruženju Pakraca i Lipika i ostalim selima, govori sama činjenica koliko je bilo smrtno stradalih civila i hrvatskih branitelja. Početak listopada bio je možda i najteže čuvati okruženu bojišnicu, a prema pouzdanim podacima spremalo se teško granatiranje, te tenkovsko-pješadijski napad na Pakrac te isti osvojiti. Unatoč malobrojno i slabo naoružanim hrvatskim braniteljima u samom Pakracu, te u okolnim selima u tom naumu nisu uspjeli. Neke procjene su da je u to vrijeme oko Pakraca bilo oko 12 tisuća "komšija". Ni to nije bilo dovoljno, Pakrac nikad nije pao u ruke srpskočetničkom agresoru, uz pomoć JNA i pripadnika TO.

KRONOLOGIJA

  • Pakračka bojišnica protezala se od Badljevine do Poljane u duljini od 40 km.

  • Neprijateljske snage činili su: milicija, jedinice Teritorijalne obrane koje su obuhvaćale domaće pobunjene Srbe te jedinice JNA iz BiH i Srbije. Ove snage kontrolirale su sva srpska naselja te dijelove najvećih naselja Pakrac i Lipik

  • Hrvatske snage u početku su bile malobrojne. Krajem rujna na pakračkoj bojišnici borilo se tek 500-tinjak hrvatskih dragovoljaca i policajaca koji su nasuprot sebi imali deseterostruko brojnijeg neprijatelja. S vremenom na pakračko bojište pristižu hrvatske postrojbe iz drugih dijelova Hrvatske tako da se i taj odnos snaga u oružju i broju vojnika postupno mijenja u hrvatsku korist.

  • Sredinom kolovoza postrojbe Banjalučkog korpusa iz BiH prešle su rijeku Savu i započele osvajanje zapadne Slavonije. Njihov cilj bio je presjeći Hrvatsku na crti Stara Gradiška – Virovitica čime bi izašle na zamišljenu zapadnu granicu Velike Srbije. U toj nakani računali su uz pomoć domaćih pobunjenih Srba. Banjalučkom korpusu trebalo je više od mjesec dana da se probije do Pakraca i Lipika. Sredinom rujna motorizirano – oklopne jedinice, mnoštvo artiljerijskog oružja te tisuće vojnika iz sjeverozapadne Bosne stiglo je na pakračko bojište. Počeli su se razmještati po srpskim selima na uzvisinama oko Pakraca i Lipika.

  • Združene snage Banjalučkog korpusa i pobunjenih Srba  24. rujna 1991.  započele su totalni artiljerijski napad na cijelu pakračku bojišnicu. U sljedećih nekoliko tjedana potpuno su uništena naselja pod hrvatskom kontrolom. Na Pakrac i Lipik padalo je dnevno na tisuće granata. Slična razaranja u Domovinskom ratu pretrpio je samo još legendarni Vukovar. Civili počinju masovno napuštati svoje domove. Malobrojni branitelji osim svojih vojnih obveza primorani su evakuirati civilne i pacijentske bolnice u Pakracu i Lipiku.

  • Upravo se evakuacija pacijenata iz psihijatrijske bolnice u Pakracu  smatra najhumanijom akcijom Domovinskog rata. Tom je prilikom evakuirano oko 300 pacijenata, unatoč teškim uvjetima i opasnostima koje su prijetile od neprijateljske vojske koja u svojim napadima nije štedila niti jednu najranjiviju skupinu.

  • U noći s  5. na 6. listopada 1991.  neprijatelj je zatvorio jedine komunikacije kojima se moglo izaći iz gotovo opkoljenih Pakraca i Lipika onu kroz sela Batinjane i Gornju Obrijež te kroz Kukunjevac. Na ulazu u selo pobunjeni Srbi su u rano jutro počeli ubijati branitelje i civile koji su pokušali izaći iz Pakraca.

  • U pomoć stradalima tada su krenule hrvatske snage iz Pakraca, Prekopakre, Velikog Banovca, Lipika, Daruvara i Garešnice čime započinje  bitka za Batinjane.

  • Na ulazu u selo pogiba zapovjednik obrane Općine Pakrac  Stjepan Širac .

  • Najtragičniji događaj toga dana dogodio se kada je uz pomoć nesrećanima u Batinjane krenula interventna jedinica iz Velikog Banovca pod zapovjedništvom Marijana Krejčija. Devetorica branitelja upala su u neprijateljsku zasjedu u Romić sokaku u Gornjoj Obriježi gdje su svi ubijeni. Bitka za Batinjane  vođena je do poslijepodnevnih sati kada je neprijatelj razbijen i primoran na povlačenje.

  • Dio hrvatskih snaga tada se upućuje u pomoć Pakracu i Lipiku gdje je također postao kritičan. Policijski punkt u Konstruktoru u Pakracu je u plamenu, a neprijatelj je počeo ulaziti u stambenu četvrt Jug. U Lipiku, neprijatelj je ušao u južne dijelove grada gdje je u borbama s neprijateljem poginuo zapovjednik obrane Lipika Zdravko Mance.

  • Bitka za Batinjane  ostat će zabilježena kao prva napadna akcija domaćih branitelja u kojoj je poražen neprijatelj. Nažalost, u borbi toga dana i neposredno poslije poginula su 23 branitelja i civila

  • Najjače borbe vodile su se u dva najveća naselja općine, Pakracu i Lipiku. U njima su se vodile ulične borbe jer su dijelovi ovih naselja kontrolirale hrvatske snage, a dijelove snage neprijatelja. Hrvatske snage uspostavile su obrambeni sustav koji se sastojao od punkta ili otpornih točaka. Punktovi su bili uglavnom najčvršći objekti na strateškim mjestima u kojima su bile razmještene manje grupe branitelja

  • Grad Pakrac branile su policijske snage iz raznih dijelova Hrvatske kao i domaći dragovoljci. Kontrolirali su uglavnom središte grada dok je neprijatelj pod svojom kontrolom imao južne i istočne dijelove na obroncima Psunja. Dodatno osiguranje grada bile su snage 76. samostalnog bataljuna u Prekopakri i na Krndiji. Neprijatelj je u nekoliko navrata skoro osvojio cijeli grad, ali nasreću, malobrojni branitelji su odoljeli svim napadima. Slična situacija bila je iu Lipiku. Združene snage Banjalučkog korpusa i domaćih pobunjenih Srba ušle su u Lipik  12. listopada 1991.  Nakon cjelodnevne borbe neprijatelj je zaustavljen na sredini Lipika, na glavnoj prometnici Filipovac – Dobrovac.

  • U središtu Pakraca i Lipika zaustavljene su neprijateljske snage u njihovom proboju do Virovitice. Hrvatska mnogo duguje toj maloj skupini hrabrih ljudi koji su osujetili neprijatelja u cilju presijecanja Hrvatske u ovom dijelu

  • 28. listopada 1991.  godine osnovan je  76. samostalni bataljun  kao domaća vojna postrojba. U njegov sastav ušli su svi branitelji na području Općine Pakrac koji nisu bili pripadnici MUP-a. Zapovjednikom je imenovan Stjepan Klasnić, a njegovim zamjenikom  Marijan Kulhavi Foka .

Bataljun se sastojao od 5 satnija, nakon ustroja brojio je 925 pripadnika. Zapovjedništvo je bilo u Prekopakri, a nalazio se pod zapovjedništvom Operativne grupe Pakrac u Donjoj Obriježi. Za iznimne uspjehe u obrani posebnim ih je ukazom pohvalio predsjednika Franje Tuđmana

Izvor: Benković, Stjepan, Križan, Branko. Udžbenik zavičajne povijesti pakračkog kraja : Pakrački kraj u Domovinskom ratu (sv. 6). Pakrac, 2016.

Izvor: digi-pakrac.com

Izvorni autor: Domovinski rat/D.Š.Š/Foto: snimka zaslona/YouTube

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.