Marija Pejčinović Burić izabrana za glavnu tajnicu Vijeća Europe

Marija Pejčinović Burić, ministrica vanjskih i europskih poslova, u srijedu navečer izabrana je za glavnu tajnicu Vijeća Europe. Marija Pejčinović Burić od danas u, već ionako bogati, životopis može dodati i funkciju glavne tajnice Vijeća Europe. Rezultat glasovanja bio je 159:105 u korist hrvatske ministrice. Njezin izbor u srijedu navečer u dvorani Vijeća Europe izazvao je gromoglasan pljesak. Marija Pejčinović Burić rođena je 1963. godine u Mostaru. Ekonomski fakultet završila je na Sveučilištu u Zagrebu 1985. Za vrijeme studija usavršavala je znanje jezika uz poslove ''au pair'' u Parizu, Londonu i Salamanci te aktivno govori francuski, engleski i španjolski. Svoju karijeru započinje u ''Končar inženjeringu'' 1988. godine kao stručna suradnica za vanjsku trgovinu. Diplomacijom se počinje baviti ranih '90.-ih. Naime, u Ministarstvu vanjskih poslova 1992. završava tromjesečni diplomatski tečaj. Od 1993. do 1994. godine školuje se u Belgiji i Varšavi gdje stječe zvanje magistrice europskih znanosti. Drugom polovicom devedesetih bila je direktorica Europskog doma u Zagrebu, a neko vrijeme provodi i u farmaceutskoj industriji na poziciji direktorice korporativnih komunikacija u Plivi. Od 2000. do 2001. članica je pregovaračke skupine Hrvatske za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između RH i EU. Također u prve četiri godine 2000-ih bila je pomoćnica ministra u ministarstvu europskih integracija. Sljedećih godina njezini poslovi vezani su za suradnju Hrvatske i Europske unije. Njezin stranački angažman u HDZ-u dolazi do izražaja 2008. godine, kada ulazi u Hrvatski sabor kao zastupnica te stranke. Dužnost Državne tajnice u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova odnaša od 2016. do 2017. godine. U lipnju 2017., nakon što Davor Ivo Stier izlazi iz Vlade, Pejčinović Burić dolazi na mjesto potpredsjednice Vlade RH i ministrice vanjskih poslova s kojeg uskoro odlazi na mjesto glavne tajnice Vijeća Europe.

Vijeće Europe

Glavni tajnik Vijeća vodi Parlamentarnu skupštinu i cjelokupnu organizaciju, odgovoran je za strateški odabir radnih programa i proračuna Vijeća Europe. Glavni cilj Vijeća Europe je jačanje suradnje i jedinstva na europskom kontinentu, promicanjem ljudskih prava i temeljnih sloboda te demokracije i vladavine prava. Vijeće Europe bavi se temama kao što su socijalna isključenost, rasna, nacionalna i druga netrpeljivost, trgovina ljudima, nasilje nad ženama, prava djece, bioetika, terorizam, zaštita kulturne i prirodne baštine itd. Vijeće Europe najstarija je europska organizacija za zaštitu ljudskih prava, vladavine prava i jačanje demokracije. Osnovano je 1949. godine. Ima 47 država članica, a Hrvatska se toj organizaciji pridružila 1996. Nije povezano s Europskom unijom i različito je od Europskog vijeća koje se sastaje u Bruxellesu. U parlamentarnoj skupštini su 324 zastupnika i oni tajnim glasovanjem biraju tko će postati novi glavni tajnik. Glavnog tajnika Vijeća Europe odmah čekaju problemi. Davor Ivo Stier, član parlamentarne skupštine vijeća Europe objašnjava da je ta organizacija već neko vrijeme u krizi koja se odnosi i na situaciju s Ruskom Federacijom. Vijeće je u utorak vratilo pravo glasa Rusiji koja ga je izgubila 2014. nakon aneksije Krima. Odluku su podržale Francuska i Njemačka u znak dobre volje prema Moskvi, ali se pobunila Ukrajina.