“Uvođenjem tzv. bunjevačkog jezika dodatno se želi oslabiti hrvatska manjina u Vojvodini. Trebamo inzistirati na sustavu reciprociteta, odnosno zahtijevati sva ona politička prava za Hrvate na području Republike Srbije, kao što ih imaju predstavnici srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj.”, istaknuo je za Narod.hr zastupnik i član saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Marijan Pavliček. 

Podsjetimo, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) Hrvatske uputilo je jučer prosvjednu notu službenom Beogradu izražavajući zabrinutost zbog prijetnji, zastrašivanja i uvreda predstavnicima hrvatske nacionalne manjine u Srbiji nakon zahtjeva da se hrvatski jezik uvede u službenu uporabu u Vojvodini. 

Brojne anonimne prijetnje vodstvu hrvatske nacionalne manjine počinju od trenutka kada se hrvatska zajednica u Srbiji usprotivila pokretanju inicijative da se bunjevački govor proglasi službenim jezikom na području Općine Subotice, koja s pravom drži da je bunjevačka ikavica dijalekt Hrvata na sjeveru Bačke, a ne standardizirani jezik te da se ne može isključiti iz korpusa hrvatskih regionalnih govora. Hrvatsko nacionalno vijeće uputilo je inicijativu srbijanskim nadležnim tijelima i predsjedniku Srbije u kojoj traži da se hrvatski jezik, kao službeni jezik, uvede u službenu upotrebu na području Apatina, Bača, Sombora i cijele Subotice.

Hrvati su i danas građani drugog reda u Republici Srbiji te za razliku od srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, nemaju gotovo nikakva politička prava, od zajamčenih vijećnika u općinskim vijećima, donačelnika pa sve do zastupnika u pokrajinskom parlamentu te Narodnoj skupštini Republike Srbije, a o svemu tome razgovarali smo sa Pavličekom.

Narod.hr: Zatražili ste od hrvatskih vlasti zaštitu hrvatske nacionalne manjine u Vojvodini. Na što ste upozorili? 

“Nakon jučerašnjih prijetnji smrću čelnim ljudima Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, očekujemo hitnu reakciju Ministarstva vanjskih poslova kao i Hrvatskog veleposlanstva u Beogradu. Ali isto tako očekujemo od službene hrvatske politike iznošenje problema vojvođanskih Hrvata i pred nadležnim europskim institucijama. Žalosno je da se pripadnici hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji osjećaju i danas, 2021. g. ugroženo te žive i dalje u strahu. Još žalosnije da do sada nitko od službenih vlasti u Republici Srbiji nije osporio uvođenje bunjevačkog kao službenog jezika na području Subotice.

Hrvati su u zadnjih 30 godina prepolovljeni na području Vojvodine, a radi se o prostoru na kojem nikada nije bilo rata. Sa 109 tisuća stanovnika Hrvata u Vojvodini, po službenim statistikama, broj je pao na svega 57 tisuća. Unatoč međunarodnim sporazumima između Republike Hrvatske i Republike Srbije kojima se jamči zaštita manjina, ali i njihova zajamčena prava i zastupljenost u političkim tijelima općina i gradova, Republika Srbija ništa od navedenog nije ispoštovala. Za razliku od srpske nacionalne manjine u RH koja ima svoje zajamčene predstavnike u općinskim i gradskim vijećima, zamjenike gradonačelnika i sl., Hrvati u Republici Srbiji nemaju ni slovo od toga. Tu je hrvatska vanjska politika u potpunosti zakazala.”, pojasnio je Pavliček.

Narod.hr: Kako komentirate uvođenje bunjevačkoj jezika?