Rekao je kako je naša zadaća u Jovićevo ime, ali i u ime 761 poginulog i 27 nestalih hrvatskih policajaca, kao i svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, uvijek i svugdje pronositi istinu o Domovinskom ratu...

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović otvorio je u subotu  popodne je u Aržanu kod Imotskog 21. Memorijalni malonogometni turnir “Josip Jović 2017.”, u spomen na prvoga hrvatskog redarstvenika stradalog u Domovinskom ratu, i tom prigodom poručio da je svako sjećanje na Josipa Jovića podsjetnik na hrabrost koja nas ispunjava ponosom.

Rekao je kako je naša zadaća u Jovićevo ime, ali i u ime 761 poginulog i 27 nestalih hrvatskih policajaca, kao i svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, uvijek i svugdje pronositi istinu o Domovinskom ratu. Ne ne smijemo zaboraviti hrabrost, odlučnost i ljubav koju su iskazali boreći se za Hrvatsku. Privilegij je biti dio našeg sustava, kao što je privilegij biti danas ovdje s vama, rekao je ministar Božinović u Aržanu na otvorenju malonogometni turnira “Josip Jović 2017.”, koji je organizirala Udruga policijskih branitelja Domovinskog rata Imotski. “Hrvatska policija je bila prva institucija koja je na početku ratnih događanja bila u stanju organizirati obranu iz čijih su se postrojbi razvile Hrvatska vojska i Oružane snage. Na njihovoj žrtvi i žrtvi Josipa Jovića stvaramo modernu hrvatsku državu i modernu policiju”, poručio je ministar Božinović. Podsjetio je kako policija danas odgovorno brine o javnom redu i miru na ulicama gradova, omogućava protočnost na granicama i sigurnu turističku sezonu, te odgovara rastućim izazovima i globalnim prijetnjama suvremenog doba. Najavio je da 1. rujna planiraju prijem u službu mladih budućih policajki i policajaca, polaznika 12. naraštaja policijske škole “Josip Jović” u Zagrebu i postupak odabira kandidata za novi naraštaj s ciljem da mladi ljudi ostanu na svojoj grudi i služe svojoj domovini. Odgovarajući na novinarska pitanja o zastojima na graničnom prijelazu Bajakovo s hrvatske strane, ministar je kazao kako su sve sa svoje strane napravili i otvorili dodatne prijelaze tako da sa naše strane granični prijelaz radi punim kapacitetom. “Činjenica je da se u prostoru između dva granična prijelaza stvara gužva i to govori o tome da je slabija propusnost na srpskoj strani. Policije jesu u kontaktu i pokušavaju riješiti taj problem”, odgovorio je ministar Božinović. Ministar Božinović je prethodno na mjesnom groblju u Aržanu, na grobu prvog hrvatskog redarstvenika stradalog u Domovinskom ratu Josipa Jovića položio vijence i zapalio svijeće. Uz obitelj Jović i ministra Božinovića vijence i svijeće na grob Josipa Jovića položio je i načelnik splitsko-dalmatinske Policijske uprave Slobodan Marendić. Nakon toga je započeo malonogometni turnir na kojem sudjeluju policajci iz cijele Hrvatske te susjedne Hercegovine. Josip Jović (1969. ) – 1991.) poginuo je u akciji na Plitvicama 31. ožujka 1991. godine. Ta je akcija bila odgovor hrvatske policije nakon što je srpski okupator zauzeo Nacionalni park Plitvice i blokirao državnu cestu D1, koja je spajala sjever i jug zemlje. U akciji, izvedenoj u dva dijela, sudjelovala je Jedinica za posebne namjene Rakitje i Antiteroristička jedinica Lučko, koja je kao prethodnica zauzela Koranski most i osigurala ulazak policijskih snaga u Nacionalni park. U ranim jutarnjim satima jake snage MUP-a krenule su glavnom prometnicom prema Hotelu Jezero. No, kolonu vozila hrvatske policije iz zasjede su napali pobunjenici.  Sukob je trajao nekoliko sati, a otpor neprijatelja, dubok snijeg i gusta magla otežavali su proboj hrvatskih policajaca. Nažalost, pri kraju akcije poginuo je 22-godišnji Josip Jović, pripadnik Jedinice za posebne namjene Rakitje, a devet policajaca je ranjeno. Pobunjenici su zapucali na Jovića iz pošte. Iako je nosio pancirku, metak ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Uz sam trud medicinske ekipe, Josip je preminuo prije dolaska u bolnicu. Josip Jović prva je žrtva Domovinskog rata i prvi poginuli redarstvenik koji je dao život u borbi za samostalnost i suverenost Republike Hrvatske. Taj događaj u novijoj hrvatskoj povijesti ostao je zabilježen kao „Krvavi Uskrs 1991“.H