Vijesti Top vijest
N. Piskač: Poduprimo referendum o otkazu Istanbulske konvencije!

Jeste li za to da Republika Hrvatska otkaže Istanbulsku konvenciju? Jesmo!
O tome je li opravdan referendum o otkazu Istanbulske konvencije ne treba trošiti previše riječi, već ga treba izravno i nedvosmisleno poduprijeti. Potpuno je jasno da je ratifikacijom IK mimo volje hrvatskoga naroda u Hrvatsku uvedena rodna ideologija. Potpuno je jasno da je HBK zbog rodne ideologije odbacila IK. Potpuno je jasno da je režim dosad neviđenom kampanjom i pritiscima progurao IK. I potpuno je jasno da odnarođeni režim bez referendumskoga pritiska nema namjeru izaći iz Istanbulske konvencije. Zdrava pamet kaže kako referendum mora poslati zahtjev režimu – aktivirajte članak IK kojim se istupa iz Konvencije. Sve što Hrvatski sabor usvoji ili ratificira, u načelu narodni referendum u demokratskom društvu mora moći promijeniti. Ako se režim ogluši o referendum, onda gubi demokratski legitimitet. Stoga si poredak postavlja pitanje, što učiniti da do toga ne dođe. Naravno, da takav referendum o pitanju na kojemu je iskazano ideološko jedinstvo pozicije i oporbe, režimu – ponajprije njemu i njegovim otvorenim i prikrivenim slugama – ne odgovara. Režim nije nedvosmisleno osudio ni dosadašnje ideologije uz pomoć kojih je u pokornosti držan narod i država. Od završetka Drugoga svjetskoga rata Hrvatsku su za gušu držale velikosrpska i jugokomunistička ideologija. Obrasci su im se izlizali, mitovi potrošili, ideolozi ispuhali, pa su se modernizirale s novom, rodnom ideologijom uz pomoć koje misle gušiti narod i državu i tijekom ovoga stoljeća. Naravno, bez demokratske provjere, ali na trošak „radnika, seljaka i poštene inteligencije“ te doznaka „neprijateljske emigracije“.Režim priželjkuje ispušni ventil po uzoru na 71′.
Usred ratifikacije Hrvatima je Plenković poručio da ne znaju čitati s razumijevanjem. A odmah poslije ratifikacije Grabar-Kitarovićeva Hrvatima je uz nazočnost Čička poručila da nisu sposobni sami pisati vlastitu povijest, upravo onaj dio obilježen velikosrpskim i jugokomunističkim ideološkim interpretacijama. No, da bi poredak proveo svoje krajnje namjere, zgoljno ponižavanje vlastitoga naroda nije dovoljno. Poredak mora, prema obrascu „hrvatskoga proljeća“, pronaći ispušni ventil. Da bi se ventil odvrtalo i zavrtalo potrebno je pronaći novu Savku, novoga Miku, Dragosavca, Račana, Budišu, Čička… Ta, poznato je, kako Hrvati na svoju štetu lako praštaju i brzo zaboravljaju. Potpuno je jasno kako je kroz javnu raspru i sučeljavanje argumenata za i protiv pripremljen teren za referendum suprotiv nametanju treće ideologije podmetnute u Istanbulsku konvenciju. Jasno je i to, da skupovi u Zagrebu i Splitu nisu bili nadahnuti ničim drugim negoli odbacivanjem IK. Hrvatsko kulturno vijeće, nakon što je na portalu hkv.hr objavilo niz članaka, komentara i analiza o Istanbulskoj i o rodnoj ideologiji, priopćenjem je poduprlo skupove protiv ratifikacije IK i referendum za njezino odbacivanje. Građanska inicijativa „Istina o Istanbulskoj“ još je 15. ožujka najavila referendum ako IK bude ratificirana, a 10. travnja objavila je i referendumsko pitanje, te nadnevke skupljanja potpisa za referendum (od 13. do 27. svibnja 2018.). Kratko i jasno: Jeste li za to da Republika Hrvatska otkaže Istanbulsku konvenciju. Za ili protiv. Jasno ko’ suza, da smo ZA. Režim je promptno odgovorio medijskim napadima. Početni napad je potom prepušten „desnici“. „Ljevica“ (pod krilom velikosrpske i jugokomunističke ideologije), poslije ratifikacije otišla je na kratak, ali zaslužen, odmor. Kontranapad, teče ovako: Te, pitanje nije dobro. Te, pitanje će srušiti Ustavni sud. Te, da je riječ o marginalcima okupljenima u GI „Istina o istanbulskoj“. Te, da se izlazak iz IK ne ostvaruje putem referenduma, već aktiviranjem članka 80. Te, da će se navodno aktiviranje članka IK koji govori o izlasku iz IK, navodno dogoditi kad u Hrvatski sabor navodno uđe toliko i toliko onih koji su navodno protiv. Uglavnom, nijednoga argumenta o tome zašto hrvatski narod ne bi u ovome, sazrjelome trenutku sam odlučio o Istanbulskoj.Inicijativom na inicijativu, referendumom na referendum
Eventualno uspjeli referendum o otkazu IK, ubrzava stvari. Prođe li, on će nedvosmisleno reći odnarođenome režimu da je radio protiv volje hrvatskoga naroda, a onda slijede konzekvence primjerene demokratskom poretku. Što u tom slučaju režim može? Prešutjeti referendum? Praviti se da prikupljanja potpisa i referenduma nije ni bilo? Ostane li pri Istanbuskoj, bit će razvidno da je totalitaran. Ako je još koliko toliko normalan, jedino može pristupiti procesu izlaska iz IK. Protiv referendumski izražene volje, režimu će biti teško raditi, a da pritom ne izgubi i ono malo preostale vjerodostojnosti. Bude li otvoreno radio protiv referendumski izražene volje izgubit će demokratski legitimitet. I bit će „s prijezirom odbačen“, kao izdajnički i kretenski (S. Praljak). Stoga je režimu – preventivno djelovati, da ne dođe u gabulu demokratskoga deficita. U jeku priprema za referendum protiv IK, 21. travnja građanska inicijativa „Narod odlučuje“, najavila je, međutim, sasvim drukčiju referendumsku temu, premda je bilo logično očekivati da će podržati Hrvatsku protiv Istanbulske, ili barem ostati suzdržana. Tada još bez referendumskoga pitanja, ali s istim nadnevcima prikupljanja potpisa koje je već objavila inicijativa „Hrvatska protiv Istanbulske“! Kao da su nadnevci prikupljanja potpisa bili važniji od sadržaja referenduma. Istoga dana inicijativa „Hrvatska protiv Istanbulske“ uputila je pismo inicijativi „Narod odlučuje“ (vidi Prilog 1, potpisan od Organizacijskoga odbora). U njemu kažu da im se javilo preko 6.000 volontera za prikupljanje potpisa. Te, da u povodu ratifikacije IK, narod „treba preuzeti stvar u svoje ruke“. Naime: „Skupljanje potpisa za referendum o otkazivanju Istanbulske konvencije nužno treba biti provedeno sada, dok je ta tema još vruća u javnosti… Otkazivanje međunarodnih ugovora na temelju volje naroda izrečene na referendumu je moguće (primjer Brexita). Jasno je da određeni lijevo liberalni mediji unose sumnju u to kako bi obeshrabrili hrvatski narod, no otkazivanje konvencije je neupitno pravno moguće i regulirano je člankom 80 same konvencije“. Osim toga, „Udruge i pojedinci okupljeni u građanskoj inicijativi „Istina o Istanbulskoj“ smatraju da treba mijenjati i izborni zakon“, ali: „Ne vidimo potrebu da se organizira skupljanje potpisa upravo u vrijeme kad će se skupljati potpisi za otkazivanje Istanbulske konvencije“. I još: „Dapače, mislimo da bi to oslabilo naše snage i povećalo šanse za neuspjeh oba referenduma do kojih nam je svima stalo. Molimo vas stoga da odgodite skupljanje potpisa za referendum o izbornom zakonu za neki drugi termin. U tom ćemo se slučaju svi mi moći pridružiti i zajedno ćemo skupiti puno više potpisa, i za jedan i za drugi referendum“. Zaključno: „Pozivamo vas stoga na zajedništvo!“. Tako misli Hrvatska protiv Istanbulske.
Drugu inicijativu potrebno je ponajprije „temeljito razmotriti“
Koliko sam upoznat, odgovora „Narod odlučuje“ na pismo „Hrvatska protiv Istanbulske“ nema, ali odmah je otvorena borba za volontere. Naime, ča, kaj, što – 23. travnja udruga U ime obitelji upućuje pismo volonterima (i prijateljima). U njemu, među ostalim, stoji: „Temeljito smo razmotrili pravne mogućnosti referendumske inicijative za de-ratifikaciju Konvencije. Pravni stručnjaci koje smo konzultirali ne vide mogućnost da se tim putem izađe iz Konvencije“ (vidi prilog 2, potpisan od Ž. M.). Temeljito, dakle, treba razmotriti gornje dvije rečenice, kao i referendumsko pitanje inicijative „Narod odlučuje“. S dvije rečenice je u isti nacionalni korpus, nezadovoljan vlašću i oporbom, ubačen virus. Korpus na čijem su jedinstvu radili mnogi. Virus koji umanjuje uspjeh oba referenduma, i onoga koji je do 21. travnja bio neupitan i praktično s potporom Katoličke crkve koja se prethodno izjasnila protiv ratifikacije IK, i onoga koji je tek prije tri dana (28. travnja) ponudio referendumsko pitanje o kojemu, osobno, imam ozbiljne rezerve i „temeljito ga razmatram“. Između ostaloga i zbog toga, jer o temi, za razliku od teme IK, nije provedena nikakva raspra, što je, istina, u tri protekla dana otkad je referendumsko pitanje objavljeno, jednostavno nemoguće provesti. Niti će do nadnevka početka skupljanja potpisa tema izbornoga zakonodavstva proći kroz stručnu i osobito javnu raspravu – što je ključno za uspjeh. Tko nam to poručuje, ne samo da ne znamo čitati, da ne smijemo sami pisati svoju povijest, već i da ne bismo trebali čitati s razumijevanjem referendumsko pitanje? A o onome što je poznato glede postojećega izbornoga zakonodavstva i o nužnom sadržaju njegove promjene već mjesecima uporno i razložno s politoloških pozicija piše kolega Marko Ljubić, pa i u svojoj knjizi Rasudbe hrvatske državnosti (HKV, Zagreb, 2018.), kolumnist koji se nedvojbeno zalaže za referendumsku promjenu izbornoga zakonodavstva. Ali, ne bilo kakvu promjenu, ili promjenu zbog stvaranja privida promjene (kao 71′.!), već promjenu koja bi doista promijenila političke odnose u korist hrvatskoga naroda i hrvatskih državljana. Objavom druge referendumske inicijative otvorena je borba, prije svega, za volontere – kako bi se umanjila šansa Hrvatskoj protiv Istanbulske. Stoga se postavlja pitanje odgovornosti za eventualni neuspjeh prvoga, drugoga, ili, možebitno, oba referendumska pitanja. Naime, prema osobnome sondiranju raspoloženja na terenu, poslije najave drugoga referenduma s nedvojbenim odbacivanjem referenduma protiv IK, situacija je zabrinjavajuća, čak i rezignirajuća. Institut referenduma mogao bi u ovoj čudnovatoj državi s oduzetom prošlošću i sadašnjošću, te profućkanom budućnošću, postati ne rješenje, već problem. Ako već nije. Nenad Piskač/HKV, na blagdan sv. Josipa Radnika A. D. 2018.Više iz kategorije: Vijesti
Top vijest 20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji
Top vijest 10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana
Top vijest 9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba
Top vijest 6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom
Top vijest Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?
Top vijest 27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat
Top vijest Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili
Top vijest Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku
Top vijest 18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?
Top vijest 16. veljače: Dogodilo se na današnji dan
Top vijest Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata
Učitaj još članaka
Prikazano 12 od 43154 članaka.
