Na današnji dan 8. kolovoza 1928. umro Stjepan Radić

08.08.2017. 09:36:22

8. kolovoza 1928. umro Stjepan Radić – kako se smrt hrvatskog vođe pretvorila u otpor velikosrpstvu? Na današnji dan, 8. kolovoza 1928., umro je hrvatski političar i najznačajnija politička osoba iz Hrvatske u prvoj Jugoslaviji – Stjepan Radić, vođa Hrvatske seljačke stranke. Njegova je smrt bila posljedica komplikacija nastalih pri atentatu u beogradskoj skupštini 20. lipnja 1928. godine. Atentat na narodne zastupnike u beogradskoj skupštini doživljen je kao napad na cijeli hrvatski narod te su uslijedili burni prosvjedi diljem Hrvatske. Zagrebačka Večer, Obzor i Novosti izvješćuju detaljno o svim tim krvavim događajima i dopremi mrtvih zastupnika u Zagreb. Najjači i najveći prosvjedi bili su u Zagrebu s čak 100.000 prosvjednika, a ukupni broj stanovnika Zagreba bio je oko 150.000 stanovinika. Tih je dana žandarmerija i policija ubila u Zagrebu još troje ljudi, ranili 60 i uhitili 120 prosvjednika. Pavle Radić i Đuro Basariček su dostojanstveno pokopani na Mirogoju u arkadama. Stjepan Radić je iz beogradske bolnice dopremljen u Zagreb, gdje ga je dočekalo veliko mnoštvo naroda. Novine u idućim danima redovito izvješćuju o njegovom zdravstvenom stanju. Dok Radić pokušava iz bolesničkog kreveta smiriti uzavrelo stanje u Hrvatskoj, pozivanjem na mir i razum, dotle beogradske novine nastavljaju protuhrvatsku huškačku kampanju i dalje pozivaju na Radićevo ubojstvo. Nekoliko dana prije smrti Stjepana Radića u Zagreb stiže Vlado Ristović, glavni urednik beogradskog lista Jedinstvo, koje je prije atentata objavljivalo prijetnje smrću hrvatskim zastupnicima. Zagrebačke Novosti izvješćuju o tom dolasku i o specijalnom zadatku Ristovića u Zagrebu, njegovom prepoznavanju i naprasnom ubojstvu. Dan uoči Radićeve smrti, 7. kolovoza 1928. Novosti izvješćuju o pronađenom oružju i bombama u jednom stanu u Zagrebu. U drugom članku opisuje se događaj o nepoznatim osobama koje su pokušale noću kroz grmlje i ogradu prodrijeti do Radićeve vile u Hercegovačkoj ulici. Pri tom je straža oko vile i zapucala. Sve to ukazuje na dramatične okolnosti i stanje u tom vremenu u Hrvatskoj. Stjepan Radić umire 8. kolovoza 1928. u večernjim satima. Novine su pune izvješća o uzrocima smrti, komemoracijama, najvećem ikad zabilježenom sprovodu u Hrvata i velikom političkom gubitku za Hrvatsku. Sprovod Stjepana Radića pretvorio se u otpor i prosvjed beogradskom režimu koji se svim silama nastojao pacificirati Hrvate i Hrvatsku, te ih pretvoriti u nebitni etnički supstrat u velikosrpskoj Jugoslaviji. Postavlja se pitanje: imamo li mi danas pravo šutjeti i zaboraviti takve snažne povijesne i političke događaje, vezane uz stoljetna nastojanja za izboriti slobodu i samostalnost Hrvatske?

Autor: