NAJNEMILOSRDNIJI NAČELNIK GENERALŠTABA JNA: ‘RUŠI RIJEKU!’ Tko je čovjek koji je 1991 godine htio sravniti grad?
Kada su jedinice JNA na današnji dan 1991. godine morale napustiti grad, tadašnji načelnik generalštaba JNA Blagoje Adžić naredio je: “Rušite Rijeku!”.
Ova naredba je bila pronađena u dokumentima JNA krajem srpnja 1992. godine, a kakva je opasnost prijetila, najbolje oslikava podatak da se samo iz vojarne “Katarina” mogla gađati cijela Rijeka i okolica haubicama od 155 mm i minobacačima 120 mm, kao i da je samo jedan pogodak u spremnike Dine mogao izazvati ekološku i humanitarnu katastrofu.
Velika sila protiv 120 Hrvata
Rijeci je prijetilo i oko 50 tenkova u Klani, kao i topovnjače usidrene na Kvarneru, te zračni udari jugo-zrakoplovstva, dok je s hrvatske strane bila tek ustrojena vojska sa svega 120 ljudi s minimalnim naoružanjem, uglavnom pištoljima i puškama iz lovačkih društava. Prvi i najodgovorniji bio je zapovjednik Ratnog štaba TO Rijeka Šime Radulić. Zamjenik zapovjednika za logistiku bio je Vladimir Vuković, zapovjednik komande stana Dinko Tamarut, načelnik za sigurnost Jasenko Kolić, načelnik za obavještajne poslove Ljubomir Mičetić, načelnik inženjerije Zdravko Turk, načelnik tehničke službe Miro Marušić.
Blagoje Adžić je rođen 2. rujna 1932. u Pridvorici, općini Gacko, Bosna i Hercegovina. Poslije završenoga trećeg razreda industrijske škole, završio je 1953. godine “Školu za aktivne oficire veze”. Nakon toga 1966. “Školu stranih jezika JNA”, 1969. “Višu vojnu akademiju „Frunze“” u Sovjetskom Savezu, 1973. “Ratnu školu JNA”, i 1987. “Školu općenarodne obrane”. Postao je zamjenik potpukovnika “Sedme armije” 1986. godine i na toj dužnosti bio do 1987., te zamjenik načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije do 1989. godine. Za načelnika Generalštaba Oružanih snaga SFR Jugoslavije imenovan je 29. rujna 1989. godine.
Surovi načelnik Generalštaba
Tijekom rata u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, pokazivao je fanatičnu želju da očuva Jugoslaviju u obliku kakvom ju je modelirao Tito, no kada je shvatio da je to nemoguće, Miloševićeva vizija velike Srbije potpuno ga je zaslijepila. Bio je tipičan primjer istesanog vojnika koji ne bira sredstva protiv ljudi koji ruše njegove ideale. Drskost i bahatost njegove su najpoznatije odlike, kao i loši vojni potezi koje bi vukao nakon donošenja srčanih i emotivnih odluka.
Međunarodni sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije u Haagu je vodio istragu protiv Adžića, ali nikada nije podignuo optužnicu. Spomenut je tek kao dio udruženog zločinačkog pothvata u presudi protiv Milana Martića, no Županijski sud u Osijeku za njim je raspisao tjeralicu zbog počinjenja kaznenog djela genocid, ratnog zločina protiv civilnog pučanstva, ratnih zarobljenika, ranjenika i bolesnika. Ipak, vlasti Srbije ga nikad nisu uhitile, pa je surovi načelnik Generalštaba preminuo u Beogradu 1. ožujka 2012. godine u dobi od 80 godina.
Izvor:Dnevno.hr
Autor: Snježana Vučković/Foto: screenshot
