Vijesti Najčitanije
Nakon ‘beogradskoga službenika’ na redu je tzv. Hrvatska narodna banka
Jedan euro bi trebao biti 12 kuna, a prije promjene tečaja obavezno ukinuti valutnu klauzulu kako bi zaštitili ljude koji su digli kredite
Sad kad smo se oslobodili beogradskoga službenika Ive Josipovića slijedeći problem je tzv. Hrvatska narodna banka. To je karcinom hrvatskog društva. To je institucija koja štiti komercijalne banke i omogućuje bankarskim razbojnicima da nas kamatarenjem pljačkaju i sputavaju svaki oblik poduzetništva u Hrvatskoj.
Potrebno je slijedeće: Promjena ustavne definicije – HNB ne može biti neovisna institucija, nego ona mora biti u funkciji razvoja domaćeg gospodarstva, poljoprivrede, brodogradnje i sl. Svojom tečajnom politikom 1 euro za 7,5 kuna, a što se ne mijenja već 20 godina, HNB je učinio svaku vrstu proizvodnje u Hrvatskoj preskupom. Svaku robu uvezenu iz inozemstva ovakav tečaj učunio je konkurentnom i jeftinom u Hrvatskoj. A svaka roba proizvedena u Hrvatskoj je preskupa za izvoz.
HNB nije u funkciji interesa Republike Hrvatske, nego u interesu profita banaka koje plasiraju kredite građanima i firmama u Hrvatskoj. Tvrdim i upornim čuvanjem tečaj zapravo se štiti novac koji su banke plasirale, odnosno vrijednost tog novca kojim građani i tvrtke otplaćuju kredite.
HNB je u funkciji interesa uvoznika koji u Hrvatskoj imaju odlično tržište jer je euro jeftin. Uvezeno meso, povrće, voće, namještaj, odjeća i drugi proizvodi u omjeru 1 euro za 7,5 kuna u Hrvatskoj postaju vrlo jeftini.
Zato naš seljak ne može prodati kilu mesa za 20 kuna, jer se meso uvozi za 1,5 euro iz Nizozemske, Mađarske, Rumunjske i drugih velikih industrijskih proizvođača mesa. Zato naš seljak propada. Zato je Slavonija postala zemlja sirotinje.
Isto je i s ostalim proizvodima. Kada bi 1 euro bio 12 kuna, onda bi propali veliki trgovački centri koji nam prodaju jeftino uvozno smeće i ponovo bi prosperirali domaći proizvođači. Ali veliki uvoznički i trgovački lobiji, velike i moćne firme koje u taj lobi spadaju kupuju naše političare i one prodane duše koji se predstavljaju sveznadarskim financijskim stručnjacima, a koji se za šaku dolara prodaju komercijalnim bankama pa onda po njihovim željama i interesima vode monetarnu i tečajnu politiku te tako upravljaju i HNB-om
Međutim, prije promjene tečaja potrebno je ukinuti valutnu klauzulu kako bi zaštitili ljude koji su digli kredite. Ukidanjem valutne klauzule i promjenom tečaja kune teret krize prebacio bi se s građana na velike banke.
Ne vidim u tome ništa loše. Mislim da bi to bilo pravedno. Teret krize platili bi bankari i njihove banke. Ali što se može.
To se zove rizik poslovanja..!!
I još da dodam. Često se kao protuargument ukidanja valutne klauzule navodi kako bi pri tom stradala devizna štednja građana. To nema veze jedno s drugim. To je najobičnija budalaština kojom bankari plaše građane.
Marko Jurič/Markov trg
HNB je u funkciji interesa uvoznika koji u Hrvatskoj imaju odlično tržište jer je euro jeftin. Uvezeno meso, povrće, voće, namještaj, odjeća i drugi proizvodi u omjeru 1 euro za 7,5 kuna u Hrvatskoj postaju vrlo jeftini.
Zato naš seljak ne može prodati kilu mesa za 20 kuna, jer se meso uvozi za 1,5 euro iz Nizozemske, Mađarske, Rumunjske i drugih velikih industrijskih proizvođača mesa. Zato naš seljak propada. Zato je Slavonija postala zemlja sirotinje.
Isto je i s ostalim proizvodima. Kada bi 1 euro bio 12 kuna, onda bi propali veliki trgovački centri koji nam prodaju jeftino uvozno smeće i ponovo bi prosperirali domaći proizvođači. Ali veliki uvoznički i trgovački lobiji, velike i moćne firme koje u taj lobi spadaju kupuju naše političare i one prodane duše koji se predstavljaju sveznadarskim financijskim stručnjacima, a koji se za šaku dolara prodaju komercijalnim bankama pa onda po njihovim željama i interesima vode monetarnu i tečajnu politiku te tako upravljaju i HNB-om
Međutim, prije promjene tečaja potrebno je ukinuti valutnu klauzulu kako bi zaštitili ljude koji su digli kredite. Ukidanjem valutne klauzule i promjenom tečaja kune teret krize prebacio bi se s građana na velike banke.
Ne vidim u tome ništa loše. Mislim da bi to bilo pravedno. Teret krize platili bi bankari i njihove banke. Ali što se može.
To se zove rizik poslovanja..!!
I još da dodam. Često se kao protuargument ukidanja valutne klauzule navodi kako bi pri tom stradala devizna štednja građana. To nema veze jedno s drugim. To je najobičnija budalaština kojom bankari plaše građane.
Marko Jurič/Markov trg
