Nino Raspudić ocjenjuje da Milanovićeva odluka da se više ne kandidira za predsjednika SDP-a  neće spasiti ljevicu u tradicionalno konzervativnoj Hrvatskoj u kojoj ljevica još 10-ak godina neće doći “ni blizu vlasti”.  Ljevica u Hrvatskoj idućih 10-ak godina neće doći “ni blizu vlasti”, prokomentirao je Nino Raspudić za Hinu rezultate jučerašnjih izbora koji su, kaže, jasno potvrdili –  da je hrvatsko biračko tijelo većinom konzervativno i sklonije desnoj opciji te da je “prirodna, normalna situacija da je HDZ na vlasti”. Stoga bi, kaže, bilo “iluzorno očekivati da će s promjenom na vrhu, SDP automatski skočiti po popularnosti”. Pritom podsjeća na sve probleme koje je HDZ sada imao – od afere Karamarko i rušenja vlastite vlade, nakon kojih se, kaže, pokazalo koliko im je malo potrebno da se konsolidiraju i  dođu u situaciju relativnog pobjednika. Ponovno se, kaže, pokazalo da HDZ gubi vlast samo kada ima vlastite, unutarnje probleme. “Prvi je put to bilo 2000. kada su se HDZ-ove frakcije degradirale stranku u borbi za Tuđmanovo naslijeđe. Drugi je put – nakon neobjašnjenog Sanaderova odlaska i svih afera koje su počele izbijati na vidjelo. Iako je Jadranka  Kosor taj mandat izgurala do kraja, bilo bi umijeće da SDP tada nije došao na vlast”, ističe Raspudić. No, očito je, kaže, i da HDZ neće moći sam formirati vlast i da nas čekaju slična natezanja s Mostom, kakvima smo već svjedočili prije nekoliko mjeseci. Naime, po njegovoj ocjeni, najvjerojatnije je da će HDZ formirati vladu s Mostom, nešto je manja vjerojatnost da im to neće uspjeti i da će se ići na nove izbore. Najmanje vjerojatnim i lošim rješenjem ocjenjuje nekakve druge koalicije ili vlade HDZ-a s ostalim strankama, bez SDP-a i Mosta. Stabilnost eventualne buduće vlade HDZ-a i Mosta ovisit će, kaže, o planovima Mosta. “Mislim da je Plenković u komotnijoj situaciji i manje vezan za neke interesne krugove od Karamarka i u tom smislu može napraviti zdravije partnerstvo s Mostom”, ističe Raspudić. Predviđa i da će se  osnovna politička borba u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju  voditi između “euroatlantista” s jedne i “suverenista” s druge strane, kako u samom HDZ-u tako i šire na političkoj sceni.