NJEMAČKA NOBELOVKA OPTUŽILA SPC: Srbi su i sebi i drugima nanijeli zlo i s tim moraju živjeti

Njemačke nobelovka Herta Müller razbjesnila je Srbe izjavama u kojima je pravdala NATO bombardiranje, optužila Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu za rat na Kosovu i u Bosni i Hercegovini Herta Müller, njemačka književnica rođena i odrasla u Rumunjskoj, dobitnica Nobelove nagrade za književnost za 2009. godinu, bila je najveća zvijezda ovogodišnjeg beogradskog Sajma knjiga. Počasni gost Sajma knjiga ove godine bio je njemački jezik, osnosno književnost Njemačke, Austrije, Švicarske i Liechtensteina napisana na tom jeziku. Kad je 1999. godine NATO bombardirao Beograd Herta Müller je u eseju napisala da ne razumije arogantni stav prema NATO-u koji pokazuju mnogi i da Milošević mora biti zaustavljen za sva vremena. O Miloševiću je pisala da je za devet godina vodio četiri rata i pragmatično osnivao groblja kao što drugi grade ulice i da se do njega ne može stići riječima. Na taj esej podsjetio ju je novinar i pisac Mihael Martines na književnoj večeri u Jugoslovenskom dramskom pozorištu. – Što se tiče tema o ratu istog sam mišljenja. Kosovu i Bosni je nanijeto toliko zla i to je bio taj grozni nacionalizam u čemu je i Srpska pravoslavna crkva dosta sudjelovala. Nisam to očekivala i bila sam prestrašena da se to dešava u Jugoslaviji zato što je to bila otvorena zemlja – rekla je Müller. – U nekim filmovima sam vidjela neke stvari na Kosovu kada su bili nemiri, a tada je već bilo vojnih akcija. Ova zemlja je sama sebi nanijela zlo. Srbi su sebi nanijeli patnju i s time moraju živjeti – kazala je Herta Müller. Müller je rođena i odrasla u Rumunjskoj pa je usporedila te dvije zemlje. – Za Rumunsku je Jugoslavija u ono vreme bila poluraj. Upravo je nevjerovatno da je u takvoj zemlji mogao eksplodirati nacionalizam do te mjere da odvede na stranputice. Zagrijavanje i podrivanje je dovelo do toga da su ljudi izgubili razum. Zemlja se podijelila i za sve to ima razloga. Herta Miler je u tom eseju napisala da bi bila sretna da je NATO došao u Rumunjsku, ali nije. Rumunji su jedni protiv drugih morali prolijevati krv kako bi smakli Čaušeskua. Tema mnogih njenih knjiga je upravo život i bjekstvo iz Čaušeskuove diktature. Müller je objasnila da su mnoge zemlje, pa i Rumunjska, ušle u NATO iz straha od Rusije i KGB-a te je oduvijek mislila da će nakon raspada SSSR-a doći demokracija, ali da do toga nije došlo jer je Putin sve preuzeo. Svjetski poznata spisateljica iznijela je mišljenje i o događajima u Ukrajini i rekla da je duša boli kada vidi šta Rusi danas tamo čine. Ekspanzija kojom Putin kreće nju uznemirava i zbog tog impulsa ima utisak da se Ukrajincima mora pomoći kao što su učinili Srbiji. Ako ne diplomatski, smatra Müller, onda drugačije. – Zato danas kada vidim koliko je ljudi u Ukrajini nastradalo kažem da bi tim ljudima trebalo dati oružje zato što se neke pobjede ne mogu tek tako izvojevati. To što se tamo dešava je nečuveno. Koliko dugo još treba trajati?  Zašto postoji NATO? Neko mora doći i reći ljudima da imaju podršku jer su Rusi tako jaki i imaju moćno oružje te mogu potpuno uništiti tu zemlju. Na te riječi nobelovke dio publike je zviždao i protestirao, nekoliko desetina ih je izašlo, drugi su aplaudirali… Razgovor s Hertom Müller vodio je i prevoditelj Ivan Ivanji koji ju je poslije njenog monologa podsjetio da Miloševića s vlasti nije skinuo NATO već narod te da je želio razgovor skrenuti u taj tok. – Miloševićevu obitelj Putin rado prima i ima svoje prste svuda u istočnoj Evropi. To je prilično prevarantska Putinova vanjska politika. Ne želimse pravdati To sam tada rekla i mislim i danas da je to točno. –  Ne moramo misliti isto. Ni sa kim nisam željela ući u konflikt. ali, bilo bi nepristojno da sam rekla nešto što nije moje mišljenje. Želim ovoj zemlji samo najbolje – kazala je na kraju Herta Müller.