Nova presuda, Brkić dobiva odštetu jer ga je novinar nazvao prepisivačem diplomskog

31.12.2018. 10:19:24

Nakon presude Velimiru Bujancu, došli smo do nepravomoćne odluke prema kojoj Lider gospodinu Brkiću mora platiti 15.000 kun, donosi Telegram.hr Potpredsjednik Sabora i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić nepravomoćno je dobio spor protiv izdavača političkog tjednika Lider jer su ga, kaže sud, oklevetali u jednom svom tekstu iz 2014. godine. Općinski građanski sud u Zagreb dosudio je Brkiću 15 tisuća kuna odštete jer je autor teksta pod naslovom “Politika je ipak kurva” pisao kako je Brkić prepisao diplomski rad i osumnjičenima za ratni zločin dojavljivao da će ih policija uhititi. Taj tekst objavljen je nedugo nakon što se doznalo za sadržaj tajno snimljenih razgovora koje je gospodin Brkić vodio s pripadnicima Antiterorističke jedinice Lučko uoči njihova uhićenja zbog sumnje da su povezani s ratnim zločinom u Gruborima.

Brkić je prije uhićenja zvao pripadnike ATJ Lučko

U prosincu 2009., Brkić im je javio da počinju uhićenja odnosno da će “dobiti poziv na razgovor s milicijom”. Kasnije će, tijekom suđenja optuženima za zločin u Gruborima, objašnjavati da to nije bila kompromitacija tajnih mjera, jer je bio svjestan da se telefoni specijalaca prisluškuju. Stvar je bila sasvim jednostavna i, kako je on tvrdio, legalna. Naime, da bi se u izbjegla pobuna među braniteljima, u dogovoru s tadašnjim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem sudjelovao je u koordinaciji kriminalističkog istraživanja. A zakon mu ionako, tvrdi, nije branio da bilo koga pozove na obavijesni razgovor, budući da je tada bio zamjenik ravnatelja policije.

Prepisivač diplomskog i šaptač osumnjičenima

Lider je nakon tog njegovog svjedočenja objavio tekst u kojem je, među ostalim napisano da je gospodin Brkić “uhvaćen u dijametralno suprotnoj ulozi, odnosno da sada nije prepisivač diplomskog rada, nego šaptač osumnjičenicima za ratni zločin koje je kao zamjenik ravnatelja policije upozoravao da će biti uhićeni, te da će HDZ sada ustvrditi da je to skretanje pažnje sa Šegona”. U to vrijeme, dakle u siječnju 2014., bio je još aktualan slučaj Branka Šegona, pomoćnika ministra financija čijoj je tvrtki, koja je bila u financijskim problemima, HBOR odobrio 31,4 milijuna kuna kredita.

Kleveta, gruba neistina, bombastičan naslov…

No, vratimo se Brkiću koji je u tužbi protiv Lidera ustvrdio da je u spornom tekstu oklevetan. Tekstom su, kaže, provučene grube, senzacionalističke neistine. To, prema njegovom mišljenju, nije bilo argumentirano istraživačko novinarstvo, niti iznošenje vrijednosnog suda u dobroj vjeri. Iz bombastičnog naslova, nastavlja Brkić, vidjelo se da ga se tekstom jedino željelo povrijediti i prikazati kao osobu koja prepisuje diplomsku radnju i koja osumnjičene za ratne zločine upozorava da će biti uhićeni. To je kod njega, kaže, proizvelo teške duševne boli. U tužbi je još naveo kako je zbog teksta u Lideru patila i njegova obitelj, a on je živio u strahu da bi zbog toga mogao imati velike neugodnosti u svakodnevnom životu i radu, te se zabrinuo zbog mogućeg javnog poniženja. Zbog svega toga tražio je 50.000 kuna odštete, no sud mu je, nepravomoćnom presudom donesenom prošli tjedan, dosudio 15.000.

Što je uopće pisalo u Liderovu tekstu?

Lider je već početkom veljače 2014. objavio i Brkićevo reagiranje na sporni tekst, no to potpredsjedniku Sabora nije bila dovoljna satisfakcija pa je podnio i tužbu protiv izdavača. Tijekom procesa na sud su dostavljeni i tekstovi iz drugih medija u kojima se, dakle, spominjala Brkićeva uloga u rasvjetljavanju zločina u Gruborima. Lider je tek naknadno o svemu tome pisao u tom utuženom komentaru Gorana Litvana. Evo što je točno napisao: “Nijedna od ključnih hrvatskih stranaka ne može pobjeći od gornjeg naslovčića. Ne znam samo s kojom da počnem. Još se nije stišala buka oko Čačićevoga političkog soliranja iz zatvora i prijekog suda njegove partije (pardon, stranke; hrvatske i još narodne, pa k tome i liberalne). Slijedio je obračun u bermudskom SDP-ovskom trokutu Ministarstvo financija Porezna uprava- Ministarstvo pravosuđa s Linićevim pomoćnikom Šegonom u naizgled glavnoj ulozi. A s druge strane političkog inspektora eto opet vesele priče o Karamarkovu pouzdaniku Milijanu Brkiću. No Vaso je ovaj put uhvaćen u dijametralnoj suprotnoj ulozi – sada nije prepisivač (diplomske radnje) nego šaptač (osumnjičenima za ratni zločin koje je kao zamjenik ravnatelja policije upozoravao da će biti uhićeni). HDZ će ustvrditi da je to skretanje pozornosti sa Šegona. I što napisati u svemu tome? Vidi naslov.” Naslov je, podsjećamo “Politika je ipak kurva”.

Što je na sudu govorio autor spornog teksta?

Novinar Litvan na sudu je pojasnio kako su sve činjenice navedene u njegovom malo slobodnijem komentaru bile općepoznate. Naslov i kraj teksta bili su, pak, njegov osobni stav. Budući da Milijan Brkić nije demantirao ni informacije o prepisivanju diplomskog rada, kao ni one o kontaktiranju osumnjičenih za ratni zločin u Gruborima, Litvan ga prije pisanja komentara nije kontaktirao. “Svaki medij sudjeluje u formiranju društvenog stava svojih čitatelja. No, oni se mogu slagati ili ne slagati s autorovim stavom. Ovaj tekst izražavao je moj stav, a naslov se odnosio na cijelu političku scenu o kojoj sam pisao”, kazao je Litvan, inače novinar s 30-godišnjim iskustvom.

Brkić na sudu tvrdio da on nije nikakav plagijator

Milijan Brkić na sudu je pak izjavio da je ono što je napisano u spornom tekstu dezinformacija zločestih medija koji neprestano ponavljaju činjenicu o njegovom prepisivanju diplomskog rada. U vrijeme dok je davao taj iskaz, na Upravnom sudu vodio se postupak radi ukidanja Rješenja o poništenju diplomskog rada Policijske akademije u Zagrebu. Zato je tvrdio da informacija o njemu kao plagijatoru nije točna. U međuvremenu je utvrđeno da je rad doista djelomično prepisao, zbog čega je na kraju pisao novi. Dalje je gospodin Brkić uvjeravao sud kako je tek nakon spornog Liderovog komentara dobio priliku objasniti zašto je zapravo zvao osumnjičene za zločin u Gruborima. Iako je evidentno to učinio ranije. Tvrdio je još da mu je Litvan imputirao da je počinio kazneno djelo odavanja službene tajne, da je zlouporabio položaj, da je nečastan i nemoralan te da je generalno poziv kojim se sada bavi, dakle politika, nemoralan, umjesto da se razgovara o svakom pojedincu. Nakon što mu je predočeno da se formulacija iz naslova, o politici kao kurvi, često koristi, on je naveo kako po njegovom mišljenju to nije ispravno.

Zbog teksta su, kaže, prijatelji zvali njega i njegovu obitelj

“Posebno sam teško doživio taj naslov koji se vezuje uz mene kao osobu jer mi se time imputira da sam kao političar nečastan i nemoralan, iako se već dugo godina bavim politikom iskreno i časno i upravo zbog toga sam i podnio ovu tužbu. Iznos od 50 tisuća kuna odštete bio bi primjeren velikim duševnim bolima i mene i moje obitelji”, kazao je Brkić dodajući kako veliki broj njegovih prijatelja, poslovnih ljudi, čita upravo Lider. “Odmah nakon što je tekst objavljen, ti prijatelji su me zvali i pitali što je to bilo, opet si kriminalac, opet si nešto napravio. A nakon ovog teksta i Državno odvjetništvo je na svojim službenim stranicama objavilo informaciju da su sve moje radnje u svezi s tzv. slučajem Grubori bile napravljene u skladu sa zakonom. Shvaćam da sam ja javna osoba, no smatram da moja obitelj ne treba biti zahvaćena mojim javnim poslom. Moju suprugu, koja je poslovna žena, tada su prijateljice obavijestile o ovom tekstu, a ona me tražila da napustim svoj posao”, nastavio je gospodin Brkić uvjeravati sud što je sve proživio zbog Litvanovog komentara.

Sutkinja misli da je autorov zaključak potpuno neutemeljen

Na kraju je sutkinja Sabina Dugonjić zaključila da su o Milijanu Brkiću doista “iznesene neistinite informacije proizišle kao zaključak autora članka bez utemeljenosti na relevantnim činjenicama”. To je, smatra ona, potvrdio i sam Goran Litvan jer je izjavio da je pisao tekst na osnovu općepoznatih činjenica. Sutkinja je uzela u obzir Brkićevu tvrdnju o postupku na Upravnom sudu zbog prepisivanja diplomskog rada, kao i onu da je tek nakon spornog teksta svjedočio na suđenju za Grubore gdje je dobio priliku pojasniti zašto je zvao osumnjičene specijalce. Brkić je, inače, na tom suđenju svjedočio 20. siječnja 2014., a sporni tekst Lider je, kako piše u nepravomoćnoj presudi, objavio 24. siječnja te iste godine. Sutkinja je doduše naglasila kako novinari imaju pravo komentirati informacije za koje postoji opravdani interes javnosti, no zamjerila je Lideru što je Milijanu Brkiću bez dokaza imputirao da je prepisivač diplomske radnje, kao i da je nezakonito postupao odajući službene tajne. To, zaključuje ona, nije bilo u dobroj vjeri.

Novinari imaju pravo komentirati, ali…

“Ne može se radi ostvarivanja jednog prava – prava na informiranje – ugrožavati drugo, tuđe pravo u ovom slučaju pravo na dostojanstvo, ugled i čast. Prema tome, analizirajući naslov i sadržaj članka sud zaključuje da sadrže uvredljive informacije o Milijanu Brkiću iz kojih se kod čitatelja može stvoriti logičan zaključak o njegovoj moralnoj kvaliteti. Svakom prosječnom čitatelju dovoljno je pročitati naslov da bi i on stekao svoj sud, a daljnjim čitanjem teksta bi naslov trebao biti obrazložen istinitim i potpunim informacijama. Dakle, u spornom članku Milijan Brkić je prikazan kao osoba negativnih osobina, jer se u istaknutom dijelu teksta izražava stav prema njemu kao osobi od afera. Iako je Ustavom Republike Hrvatske zajamčena sloboda tiska, to ne daje pravo da se prenošenjem neistinitih informacija diskreditira neka osobu, a u konkretnom slučaju zato što je novinar stvorio zaključak iz pisanja drugih medija bez da je o tome kontaktirao samog Milijana Brkića ili nadležno državno tijelo”, stoji u presudi kojom nije prihvaćena tvrdnja Gorana Litvana da je u pitanju vrijednosni sud. Naime, zbog vrijednosnog suda novinare se ne može kažnjavati. Ovdje je taj sud, kaže presuda, donijet na osnovu netočnih i nepotpunih informacija, pa je Brkiću dosuđena odšteta. Doduše, ne 50, već 15 tisuća kuna.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.