Novi ravnatelj PNUSKOK-a Gerovac: Poznati kriminalist otkriva najveće probleme koji su pred njime

ŽELJKO CVRTILA Nova Vlada, novi ljudi- mantra je to svih hrvatskih vlada, koju je kontinuirala i vlast na čijem čelu sjedi premijer Andrej Plenković. U skladu s tom mantrom, policijski inspektor Antonio Gerovac novi je načelnik Policijskog nacionalnog ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala, odnosno, PNUSKOK-a. No, ako je suditi po Gerovčevoj biografiji, riječ je o pozitivnom potezu s obzirom na to da se radi o jednom od najuspješnijih hrvatskih inspektora. Podsjetimo, široj javnosti Gerovac postao je poznat prošle godine nakon što je njegov tim rasvijetlio tragičnu smrt sestara Filipović na autocesti kod Rijeke 2006. godine. Slučaj kojega je također uspješno okončao bila je i misteriozna krađa novca i zlata iz sjedišta Krim-policije u Heinzlovoj ulici. Pred PNUSKOK-om, ali i pred novim čelnim čovjekom te institucije ozbiljan je posao jer upravo oni trenutno vode istragu oko poslovanja Agrokora. Riješio je puno teških slučajeva Naš sugovornik, dobro upućen u poslovanje PNUSKOK-a kaže kako je Gerovac odličan odabir za ovu poziciju. I premda je i ovdje politika uplela prste, naš sugovornik priznaje kako se radi o čovjeku čija je stručnost i profesionalnost neupitna. Zanimljivo, Gerovčev tim provodio je istragu vezanu za ratne zločine u Osijeku 1991. godine, a koji su stavljeni na teret Branimiru Glavašu i njegovim tadašnjim suradnicima. Prema podacima iz te istrage Glavaša se tereti da je zapovijedio ubojstvo deset Osječana srpske nacionalnosti. Na ovim slučajevima Gerovac je radio kao dio tima sadašnjeg čelnog čovjeka osječke policije Vladimira Fadera koji je slučaj Glavaš okončao još 2005. godine. Prema podacima iz njegove biografije Gerovac je radio i na slučaju Britt Lapthorne, mlade Australke koja je misteriozno nestala u Dubrovniku u jesen 2008.godine, a istraživao je i ratni zločin u Gruborima. Inače, na čelu PNUSKOK-a Gerovac će zamijeniti Svjetlanu Harambašić, koju je na tu poziciju doveo Vlaho Orepić, prošle godine u prosincu. Premda Gerovca osobno ne poznaje, ugledni kriminalist s dugogodišnjim iskustvom, Željko Cvrtila za naš se portal osvrnuo ne samo na njegovo imenovanje, već i na djelovanje te institucije u cjelosti. ”PNUSKOK je poprilično ovisan o tome što mu DORH kaže i naloži. Radi se o tome da zapravo nema jasne podjele i razdjelnice između izvida koje provodi policija i Državno odvjetništvo. Odnosno, policija je sve manje ili gotovo ništa nadležna za samostalno funkcioniranje, već sve rade po nalogu DORH-a. Osobno, mislim da to nisu najbolja rješenja, jer DORH je sada zapravo tijelo koje provodi izvide, piše optužnice, odustaje od optužnica i, naravno, zastupa te optužnice. To je po meni malo previše ovlasti, s druge strane DORH-ovi istražitelji nisu kriminalisti. Oni slušaju kriminalistiku kao jedan izborni predmet u pet godina, dok kriminalisti u pet godina slušaju kriminalistiku svake godine i to u različitim segmentima”, objašnjava naš sugovornik. Cvrtila: Kvalitetni kadrovi teško isplivavaju na površinu Kriminalistička policija po njemu treba raditi samostalnije, a ujedno treba joj povećati i nezavisnost. ”To znači da se ne može kadrovirati prema politici i bez stručnih kriterija. Riječ je o problemu koji se vuče zadnjih 25 godina, i nije se prestalo. I nova i stara imenovanja od SDP-a, HDZ-a pa sve do Orepića odvila su se bez jasnih i transparentnih kriterija. Nije to problem samo u policiji već u cijeloj državnoj administraciji. Hrvatska ga može riješiti samo političkom voljom s političkim konsenzusom”, kaže Cvrtila koji se zalaže za postepeno napredovanje. Primjerice, netko tko nije bio pomoćnik ravnatelja ne može postati ravnateljem policije. ”To je jedna od ključnih stvari, a to znači da bi bili ravnatelj policije treba vam dvadesetak godina iskustva. Drugi je problem što elita koja je u vrhu ravnateljstva, na neki način zatvorila mogućnost napretka kvalitetnim kadrovima. Imate situaciju da ne možete polagati za veće zvanje od onoga koje je predviđeno za vaše radno mjesto, a ne možete doći na veće radno mjesto dok niste položili zvanje za to radno mjesto. Dakle, vi ste zabetonirani osim ako vas ministar ne promakne, a to je jedna od velikih prepreka da vam kvalitetni kadrovi isplivaju na vidjelo”, zaključio je Cvrtila.