Već se dulje vrijeme s negodovanjem govori o novom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, kojeg predlažu vladajući, a kojim bi liječnici obiteljske medicine pri svakom pregledu pacijenta trebali donijeti i odluku o njegovoj sposobnosti upravljanja motornim vozilom i prijavljivati pacijente MUP-u. 

Od kada se pojavio ovaj prijedlog zakona, liječnici obiteljske medicine upozoravaju na neprihvatljivost te ideje. Ističu kako bi oni prema tim pravilima pri svakom pregledu pacijenta morali procijeniti i njegovu sposobnost upravljanja vozilom te, ako procijene da te sposobnosti nema, odmah prijaviti MUP-u promjenu zdravstvenog stanja, čime pacijent automatski istog trenutka gubi vozačku dozvolu.

Liječnici upozoravaju i da ćemo imati eksploziju bolovanja jer će se sve profesionalne vozače, primjerice one u javnom prijevozu, morati zadržati kod kuće.

Vještačenje sposobnosti upravljanja vozilom dosad se nije radilo kod liječnika obiteljske medicine, ističu, nego kod specijalista medicine rada. Ovaj bi zakon, upozoravaju, mogao dovesti do neujednačenih situacija na terenu i velikih konflikata s pacijentima. 

Hrvatski vozači u nejednakom položaju u odnosu na strane vozače na hrvatskim prometnicama?

Također, hrvatske se vozače dovodi u nejednak položaj u odnosu na strane vozače koji će prometovati hrvatskim prometnicama uz vozačku dozvolu izdanu prema propisima države iz koje dolaze.

Vozači, ali i njihove obitelji, u velikim gradovima koji dođu na udar takvoga zakona moći će se koristiti uslugama javnog gradskog prijevoza ili taxija, no kako će to utjecati na život ljudi, cijelih obitelji, koji žive u manjim sredinama u kojima gradski prijevoz ili usluga prijevoza ne postoji?

Dr. Ban Toskić o statističkim podacima uzroka nesreća

Ovom se temom bavila nedavna emisija Otvoreno na HRT-u.

Dr. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) tom prilikom je iznijela podatke:

“Mi kao liječnici prihvaćamo svoju obavezu upozoravanja pacijenta da nije uputno da u svom stanju ili dok pije određene lijekove upravlja vozilom i da to upozorenje upišemo u njegovu medicinsku dokumentaciju. Ono što je nama sporno je da mi informaciju o tome pošaljemo MUP-u i da snosimo prekršajnu i financijsku odgovornost ako pacijent prekrši naše upozorenje.” 

Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti na to je naveo kao primjer Finsku:

“Istraživanja kažu da u je Finskoj od 2016. do 2018. kod 16% nesreća dio uzroka bilo zdravstveno stanje.”

“Znate li koliki je alkohol uzrok prometnih nesreća? Nula, ako govorimo o uzroku prometne nesreće. Uzrok ne može biti ni alkohol, ni lijekovi, ni droga. Uzrok je neki prometni prekršaj, neprilagođena brzine, oduzimanje prednosti… Ovo ostalo su okolnosti, ali to su okolnosti koje su dovele do toga da vozač napravi taj prekršaj.” – nabrajao je Mataija.

Rasprava u Otvorenom

“Ovo je zakon koji je pred izglasavanje, on je u svom finišu. On je donesen bez ikakvog sudjelovanja struke, dakle nitko od medicinske struke nije sudjelovao u izradi Zakona. KOHOM prati ovaj zakon otkad se prošloga ljeta iznenada pojavio u e-savjetovanju, tada smo ga detaljno analizirali, diskutirali i s pravnicima i među svim kolegama i zaključili da je on za nas, za liječnike neprihvatljiv“, poručila je dr. Nataša Ban Toskić, dodavši da je neprihvatljiv za sve liječnike, a ne samo obiteljske liječnike.

“Zakon uvodi ogromnu novost u našu svakodnevnu praksu, a to je dužnost svakog liječnika koji je nekog pacijenta pregledao da momentalno, prema svojoj subjektivnoj procjeni suspendira njegovu vozačku dozvolu. Kriterija nema, mi u ovom trenutku ne znamo što je to privremeno, a što bi bilo trajno, o nekim dijagnozama uopće da ne govorimo’, ustvrdila je dodavši da su potencijalne kazne za liječnike i pacijente – ogromne.

‘Za vozače od 10 do 20 tisuća kuna ili 60 dana zatvora, a za liječnika koji tako ne postupi, a njegov pacijent nakon toga uzrokuje neku nesreću – prekršajna kazna do 10 tisuća kuna i odštetni zahtjevi osiguravajućih kuća za nadoknadu štete koju su isplatili uslijed te prometne nesreće‘, objasnila je poručivši da su liječnici ovim izmjenama Zakona dovedeni u ogromnu pravnu nesigurnost i sukob interesa s pacijentom, što se kosi s osnovnim postulatima liječničke struke.

Mataija iz MUP-a brani prijedlog vladajućih 

Josip Mataija branio je prijedlog, tvrdeći da su u izradu bili uključeni i predstavnici liječničke struke.

“Dakle 2019., nakon donošenja prošlih izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama naš ministar je imenovao jedno povjerenstvo u kojem je kao zamjenik člana bila i gospođa Ban Toskić i sam KOHOM je bio na određenim sastancima, tako da je ovaj prijedlog dosta na tragu toga što je tada dogovoreno”, ustvrdio je.

Ban Toskić mu je odgovorila kako to nije točno.

“Liječnici i do sada su imali obvezu prijavljivati policiji ako je došlo do određene promjene zdravstvenog stanja i vozač je nakon toga obvezan obaviti izvanredni nadzorni pregled. Ovo je samo pojednostavljivanje i ubrzanje tog članka koji sada postoji. Sada vozač ne treba ići na izvanredni liječnički pregled, već će liječnik, hajdemo izbjeći riječ – prijavljivati, samo ukucati u centralni zdravstveni sustav tu informaciju. Nas ne zanima niti ćemo znati o kojoj se dijagnozi radi, mi ćemo samo imati informaciju da je liječnik upozorio svog pacijenta, da je to upisao u medicinsku dokumentaciju, da on zbog određenih zdravstvenih problema ne bi trebao određeno vrijeme voziti”, ustvrdio je Mataija dodavši da je njima cilj prevenirati takve vozače da izazovu nesreće.

Gotovo svaki sedmi vozač bio je pod utjecajem alkohola – tko će to spriječiti?

Podsjetimo samo na neke nedavne nesreće koje su izazvali vozači pod utjecajem alkohola.

Krajem lipnja kod Svete Helene 32-godišnjakinja pod utjecajem alkohola izazvala je prometnu nesreću udarivši autom dvije djevojčice – jedna od maloljetnica teško je ozlijeđena, a druga lakše. U daljnjem nekontroliranom kretanju vozilo je sletjelo na kolni ulaz i na krovne ploče, pisao je Večernji list.

Također, Hrvatsku je šokirala nesreća sredinom lipnja u Zagrebu – kada je vozač riječkih registracijskih oznaka vozio lijevom trakom, a zatim naletio na tramvajsku stanicu te teško ozlijedio maloljetnu osobu, lakše ozlijedio dvije maloljetne osobe, a ozlijeđen je i 26-godišnjak. Vozač je imao 2,23 g/kg alkohola u organizmu.

U Donjem Komarevu kod Siska, također u lipnju, 26-godišnjak pod utjecajem alkohola od 1,07 promila je izazvao prometnu nesreću i udario drugo vozilo kojim je upravljala 23-godišnjakinja, a putnici su bili 18-godišnjak i 10-godišnje dijete. Svi sudionici ove prometne nesreće su zadobili lakše tjelesne ozljede.

Prije nešto više od mjesec dana u Brodarici kod Šibenika 51-godišnji vozač pod utjecajem alkohola i opojnih droga teško je ozlijedio dvije maloljetne osobe koje su prelazile pješački prijelaz. Zbog težine ozljeda iz šibenske bolnice prebačene su u KBC Split.

Prema podatcima MUP-a, u prva 4 mjeseca 2022. godine dogodila se ukupno 8.881 prometna nesreća, devet posto više nego u istom razdoblju lani.

Gotovo svaki sedmi vozač bio je pod utjecajem alkohola, naveo je Dnevnik.hr.

Pokušaji da se ukine dozvoljenih 0,5 promila alkohola i snizi na 0,0

Podsjetimo, u Hrvatskoj je odredba prema kojoj vozači ne smiju imati više od nula promila alkohola u krvi bila u primjeni tri i pol godine u prvom mandatu premijera Vlade Ive Sanadera, ali je ukinuta sredinom 2008. godine s time da je primjena ‘nula promila’ ostala za mlade vozače. Jedno od objašnjenja za ukidanje te odredbe bilo je i to da je Hrvatska „turistička zemlja i da ne može imati potpunu zabranu konzumiranja alkohola za vozače“. Pojedine europske zemlje, poput Mađarske, Češke ili Slovačke imaju baš takva ograničenja, odnosno građani za volan mogu samo s nula promila alkohola u krvi.

Povučemo li paralelu dopuštenog alkohola u krvi s ograničenjima koje bi trebao donijeti ovaj novi zakon, a prema kojima će liječnici morati prijavljivati pacijente ako, primjerice, imaju dijabetes, postavlja se niz pitanja. Za hrvatske državljane kao i za strance vrijede propisi o ograničenju alkohola u krvi, dok, primjerice, neki strani turist koji možda ima dijabetes može upravljati vozilom i u Hrvatskoj jer ga zakoni u njegovoj zemlji ne sprječavaju u tome te mu nije oduzeta vozačka dozvola, dok će hrvatski državljani zbog istog razloga, barem kako se najavljuje, gubiti vozačku dozvolu?

Upit MUP-u

Zanimajući se za ovu temu, uputili smo upit MUP-u sa sljedećim pitanjima:

1. Koliko je u posljednjih 5 godina vozača pod utjecajem alkohola skrivilo prometne nesreće? Koliko je od toga bilo vozača s hrvatskim vozačkim dozvolama, a koliko sa stranim? Koliko je od tih prometnih nesreća bilo sa smrtnim posljedicama, koliko s teškim ozljedama?

2. Koliko je u posljednjih 5 godina vozača skrivilo prometne nesreće, a bili su pod utjecajem lijekova koje im je propisao liječnik?  Koliko je od toga bilo vozača s hrvatskim vozačkim dozvolama, a koliko sa stranim?
Koliko je od tih prometnih nesreća bilo sa smrtnim posljedicama, koliko s teškim ozljedama?

3. Koliko je u posljednjih 5 godina vozača skrivilo prometne nesreće koji nisu posjedovali vozačku dozvolu jer nisu položili vozački ispit?  Koliko je od toga bilo vozača s hrvatskim vozačkim dozvolama, a koliko sa stranim?
Koliko je od tih prometnih nesreća bilo sa smrtnim posljedicama, koliko s teškim ozljedama?

4. Koliko je u posljednjih 5 godina vozača skrivilo prometne nesreće u vrijeme dok im je bila oduzeta vozačka dozvola zbog prekršaja i
nisu smjeli upravljati motornim vozilom?  Koliko je od toga bilo vozača s hrvatskim vozačkim dozvolama, a koliko sa stranim?
Koliko je od tih prometnih nesreća bilo sa smrtnim posljedicama, koliko s teškim ozljedama?

5. Koliko je u posljednjih 5 godina vozača skrivilo prometne nesreće tijekom korištenja mobitela?  Koliko je od toga bilo vozača s hrvatskim vozačkim dozvolama, a koliko sa stranim?
Koliko je od tih prometnih nesreća bilo sa smrtnim posljedicama, koliko s teškim ozljedama?

Odgovore ćemo objaviti kada ih dobijemo.

Dr. Ban Toskić: “Ljudi će izbjegavati odlazak liječniku”

Dr. Ban Toskić, gostujući na N1 televiziji upozorila je da će ljudi izbjegavati posjet liječniku.

“Svaki liječnik koji je pregledao pacijenta ima obvezu pri svakom pregledu procijeniti i njegovu sposobnost upravljanja motornim vozila. Ako procijeni, temeljem svog subjektivnog osjećaja, jer konkretni pravilnik o tome ne postoji, da pacijent ne može sigurno upravljati vozilom, odmah o tome obavještava policiju i pacijent ostaje bez vozačke dozvole”, rekla je.

Dr. Ban Toskić navodi da bi, prema ovom prijedlogu zakona, “svaki išijas, križobolja, bol u koljenu, upala očiju, svaka jednostavna bolest bila bi razlog za storniranje vozačke dozvole”.

“Ne postoje definirani nikakvi vremenski periodi koliko dugo bi trajalo to ograničenje kao što ne postoji ni popis konkretnih stanja i lijekova (koji treba prijaviti)”, istaknula je Ban Toskić.

Naglašava da to u konačnici neće dovesti do sigurnosti na cestama.

“Vjerojatno će nas ljudi početi izbjegavati”, upozorava.