Odvjetnik Olujić: ‘Postoji osnovana sumnja da je Martina Dalić počinila teško kazneno djelo’

16.05.2018. 16:38:11

Ugledni odvjetnik Željko Olujić pojasnio je u razgovoru s Danielom Dujmović Ojvan za Direktno kako se u slučaju sada već bivše ministrice gospodarstva i potpredsjednice Vlade Martine Dalić ne radi samo o političkoj odgovornosti zbog koje je i morala odstupiti, nego da postoji osnovana sumnja kako je počinila teško kazneno djelo za koje su predviđene vrlo visoke zatvorske kazne. Naime, Olujić se ne slaže s Martinom Dalić koja je prilikom podnošenja ostavke izjavila kako nije učinila ništa krivo ni protuzakonito. “Treba temeljito istražiti je li tijekom spašavanja posrnulog Agrokora stečena protupravna imovinska korist, za koga i u kojem iznosu. Postoje tragovi novca i može se utvrditi kako su sporne intelektualne usluge naplaćivane jer je na njihovo ime iz Agrokora izvučeno gotovo pola milijarde kuna”, napominje naš sugovornik. Ističe kako intelektualne usluge mogu biti od nemjerljive koristi jer mogu jako pomoći onome tko ih naručuje. Međutim, kada je u pitanju Agrokor, Olujić smatra kako je bilo nedopustivo angažirati strane konzultantske tvrtke dok u zemlji imamo vrhunske stručnjake na ekonomskom i pravnom fakultetu koji su za puno manje iznose mogli napraviti daleko bolji zakon od postojećeg ‘Lex Agrokora’. “Kao prvo, zakon je protuustavan jer napada privatno vlasništvo. Nije baš velika vještina voditi politiku tako da se donosi zakon po potrebi trenutka, a protivno hrvatskom Ustavu, dok se demagoški skrivaš iza 60 tisuća radnih mjesta”, smatra Olujić i podsjeća kako su naši stručnjaci, odnosno profesori sa zagrebačkog Pravnog fakulteta imali ozbiljne zamjerke na Zakon i jasno se ogradili od njega. Postavlja i pitanje zašto su ti suradnici Martine Dalić koji su je savjetovali oko izrade ‘Lex Agrokora’, a čija su imena otkrivena u aferi ‘Hotmail’ uopće tako skromno tajili svoja imena i doprinos u izradi spomenutog Zakona. “Jednostavno zato što su tako mogli trgovati povlaštenim informacijama i namiriti se kasnije na protuzakonit način. Oni su svoj probitak ostvarili tako što su odavali podatke o Zakonu velikim vjerovnicima, a možda i kreirali ‘rupe’ u njemu upravo po mjeri tih vjerovnika za koje su radili istovremeno”, uvjeren je naš sugovornik te ističe kako se to plaća desecima milijuna kuna. Olujić smatra vrlo znakovitim i to što u sam Zakon nije ušla formulacija o sprječavanju sukoba interesa. “Naprotiv, postoji osnovana sumnja da je Martina Dalić počinila teško kazneno djelo“, ističe. Napominje kako naš Kazneni zakon u svakom od zakonskih članaka o koristoljubivim kaznenim djelima ima formulaciju: “Tko u nakani da sebi ili drugome priskrbi protuzakonitu imovinsku korist ili propusti nešto učiniti, počinio je kazneno djelo. Dakle, bivša ministrica nije trebala izravno za sebe priskrbiti imovinsku korist, ali ako je to omogućila drugima ili propustila spriječiti stjecanje protuzakonite imovinske koristi, također je počinila kazneno djelo”, pojašnjava Olujić za za Direktno. “One koje je angažirala u izradi zakona, raspolagali su informacijama koje su mogli ‘masno’ naplatiti i koji su pomagali da se iz koncerna izvuku ti novci. Tobože radiš za državu, a onda te informacije koje saznaš plasiraš i prodaš zainteresiranim stranama koje od toga imaju direktnu korist. To je ta igra s intelektualnim uslugama”, zaključuje odvjetnik u razgovoru za Direktno. Olujić je općenito protiv angažiranja stranih konzultantskih tvrtki koje, napominje, ne samo da su užasno skupe, nego niti ne znaju ništa o hrvatskim zakonima, podzakonskim aktima i složenosti poslovanja u Hrvatskoj. “One stoga angažiraju hrvatske stručnjake koje za njih odrade posao, i to iste one koje su ih preporučile klijentu, odnosno državi”, objašnjava na kraju taj unosni krug.

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.