Vijesti
Oko tužbi za genocid ne smijemo licitirati sa Srbima
Podijeli:

Smatram da ne bi bilo oportuno povlačiti tužbu, jer sve ono što se događalo od 1991. do 1995., zapravo već od 1989. do 1995., povijesni je kontekst o kojem će se raspravljati još najmanje stotinu godina, i mislim da stoga treba i pravno razjasniti tko je bio agresor, a tko žrtva.
Novi ministar vanjskih poslova Srbije Ivan Mrkić prekjučer je u intervjuu beogradskim Večernjim novostima izjavio da je Srbija spremna povući protutužbu pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu ako Hrvatska odustane od svoje tužbe za genocid.
“Treba podsjetiti na to da mi nismo ni podnosili tužbu protiv Hrvatske, nego je to prvi učinio Zagreb. Znači da će naša protutužba biti povučena nakon što Hrvatska odustane od svoje tužbe“, naglasio je šef srbijanske diplomacije.
Koračić u odnosima
Riječ je o novom “koračiću“ u hrvatsko-srpskom diplomatskom pokušaju da međusobne prijepore – koji su i doveli do toga da Hrvatska 1999. pred Međunarodnim sudom pravde podnese tužbu protiv Srbije za genocid tijekom Domovinskog rata, a na što je srbijanska vlada 2010. odgovorila podizanjem protutužbe za genocid protiv Hrvatske pred istim sudom – riješe izvansudskim putem. Kao što je poznato, hrvatska Vlada u tim diplomatskim pregovorima inzistira na nekoliko tema koje su ključni preduvjeti za eventualni dogovor o međusobnom povlačenju tužbi za genocid: sudbina oko 1100 nestalih osoba, suđenja optuženima za ratne zločine te povratak opljačkanog kulturnog blaga i umjetnina.
I predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović ove je godine podsjetio na to da je hrvatska tužba nastala u vrijeme kad nije bilo nikakve suradnje među dvjema državama, kad Srbija nije surađivala s Haaškim sudom, te kad ni sama nije kažnjavala svoje ratne zločince. Kako je u međuvremenu ipak došlo do pozitivnog pomaka u ovim aspektima, sazrelo je vrijeme i za pregovore o eventualnom obostranom odustajanju od tužbi. “Naravno, dogovor je uvijek moguć, ali najprije treba ispuniti sve uvjete o kojima smo mi u Hrvatskoj puno govorili, jer ako se ostvare ciljevi zbog kojih tužite, onda tužba nema smisla, ali još nismo u toj fazi i ovog je trenutka prerano o tomu govoriti”, rekao je nedavno Josipović.
Neka ispune uvjete
– Rekao bih da je službena procjena situacije na hrvatskoj strani takva da se, ako Srbija ispuni te uvjete, onda može razgovarati o povlačenju tužbe, ali ni tada to neće biti politički lako izvesti, među ostalim i zbog vjerojatnog protivljenja oporbe. A to da Hrvatska povlači tužbu samo zato da bi Srbija povukla protutužbu smatram besmislenim – kaže naš politolog dr. Branko Caratan. Politički analitičar dr. Vlatko Cvrtila veli da, s obzirom na ono što se dogodilo u Domovinskom ratu, kao i s obzirom na to da je tužba koju je Hrvatska podnijela sudu u Haagu “dobro utemeljena“, on osobno ne vidi razloga da se s tom tužbom licitira.
– Poznate su činjenice koje su se dogodile i nema razloga zašto bismo pristali na taj ustupak Srbiji, koja je protutužbu i podigla samo zato da može na ovaj način licitirati. Ovakvi prijedlozi slabo pridonose rasvjetljavanju onoga što se dogodilo i zapravo vode k zaboravljanju povijesti, tako da nema potrebe da Hrvatska ozbiljno razmišlja o tome – smatra dr. Cvrtila. Splitski odvjetnik Vinko Ljubičić također drži kako bi za Hrvatsku bilo bolje da ne povuče tužbu.
– Smatram da ne bi bilo oportuno povlačiti tužbu, jer sve ono što se događalo od 1991. do 1995., zapravo već od 1989. do 1995., povijesni je kontekst o kojem će se raspravljati još najmanje stotinu godina, i mislim da stoga treba i pravno razjasniti tko je bio agresor, a tko žrtva. Ova je tužba ionako više građanskopravna nego kaznenopravna norma – kaže Ljubičić, te zaključuje: – Kao pravnik, mislim da je neprimjereno odustati od takve tužbe, a drugo je pitanje kako će se nakon presude dogovarati načini i modaliteti izvršenja presude.
‘Ako je BiH izgubila, ne znači da će i RH’
Upitali smo odvjetnika Vinka Ljubičića kolike su pravne šanse da Hrvatska dobije ovaj spor u Haagu, s obzirom na to da je sličnu tužbu za genocid protiv Srbije izgubila i Bosna i Hercegovina. ‘Ako je Hrvatska već pokrenula tužbu, teško je vjerovati da je argumentacija tužbe nedostatna za pozitivno rješenje. Povuče li se tužba, to neće biti zbog pravnih, nego zbog političkih razloga, a to, po mojem mišljenju, ne bi bilo dobro – smatra Ljubičić.
Vesna Škare-Ožbolt: Nikad ne bih povukla
– Nikad ne bih povukla tužbu, pogotovo ne kako bih neutralizirala srpsku potutužbu, jer hrvatska tužba i srpska protutužba nisu isto – kaže nam nekadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt.
– Od vremena kad smo podigli tužbu u međunarodnom se pravu promijenila definicija genocida i ona je sad bitno sužena: danas genocid nije ono što je bio u vrijeme podnošenja naše tužbe, tako da npr. ni Darfur više nije genocid. Zato je pala i tužba BiH protiv Srbije. Velika je šansa da se to i nama dogodi, ali zbog strahota koje je Hrvatska proživjela treba inzistirati na tužbi, i to nema nikakve veze s normalizacijom odnosa – smatra Škare-Ožbolt
Damir Pilić/S.Dalmacija



